Hrvatska će od iduće godine uvesti univerzalnih 3800 kuna neoporezivog dohotka za sve zaposlene, umirovljenike, honorarce i druge obveznike poreza na dohodak. Uz osnovni odbitak, zaposlenima će se priznati i olakšice za uzdržavane članove obitelji koje će biti izdašnije nego sada, a nakon što se iskoriste te olakšice, dohodak će se oporezivati s dvije stope. Niža stopa iznosit će 24 posto i primjenjivat će se na poreznu osnovicu do 17.500 kuna (što je iznos koji se dobije nakon plaćanja 20 posto mirovinskih doprinosa na bruto plaću), dok će se osnovica iznad 17.500 kuna oporezivati s 36 posto.
Olakšica za dijete 1750 kn
Olakšice za uzdržavane članove obitelji mogu tu poreznu obvezu znatno smanjiti. Za jedno dijete ili uzdržavanu osobu olakšica će biti 1750 kuna (sad je 1300), za dvoje djece 4250 kuna, za troje djece 7750 kuna tako da građani koji imaju više djece uglavnom neće ni plaćati porez na dohodak. Primjerice, roditelj s troje djece i bruto plaćom do 14 tisuća kuna ne bi trebao plaćati ni lipe poreza na dohodak i prirez, već samo doprinose. Isto vrijedi i za roditelja dvoje djece s plaćom do 10 tisuća bruto, odnosno oko 8 tisuća neto. U odnosu na ranije najave, ministar financija Zdravko Marić izašao je sa znatno povećanim olakšicama za djecu, tako da roditelji s dvoje i više djece uglavnom neće plaćati porez.
No, zato se neke promjene neće svidjeti honorarcima, i općenito građanima koji zarađuju drugi dohodak jer će se drugi dodatak teretiti kao i plaća, sa svim pripadajućim porezima i doprinosima. Razlika u odnosu na plaću je u tome što će konačni obračun provoditi Porezna uprava kad bude obrađivala godišnje prijave. Autorski rad je dosad bio oslobođen plaćanja doprinosa, no taj se izuzetak ubuduće miče. Dohodak od imovine, osiguranja i kapitala – odnosno kamate na štednju ili zarada od najma stana – oporezivat će se kao i dosad s 12% i ta će se obveza smatrati konačnom te se neće pribrajati ostalim dohocima od rada. Tvrtke koje su investirale dobit neće biti sretne predloženim rješenjem jer se ukida olakšica za reinvestiranu dobit, ali će zato poslodavci pozdraviti vraćanje troška reprezentacije s 30 na 50 posto. Mali će poduzetnici ubuduće plaćati 12% poreza na dobit, a velike tvrtke 18%.
PDV u dvije faze
PDV bi se mijenjao u dva navrata. Prva promjena počela bi odmah od siječnja 2017., a ona će za ugostitelje (odnosno njihove goste) biti loša jer se PDV na ugostiteljstvo vraća na 25%, jednako kao i na šećer, dok se smanjuje PDV s 25 na 13% na poljoprivredno sjeme, sadnice, gnojivo i pesticide, isporuku električne energije, dječje sjedalice za automobile, odvoz smeća te isporuku ljesova i urni. Dizanjem PDV-a u ugostiteljstvu pokušava se prebaciti dio poreznog tereta na turiste, čime se otvara prostor za smanjenje PDV-a kod odvoza smeća, struje, repromaterijala... Druga faza kod promjene PDV-a nastupila bi od siječnja 2018., kada bi se opća stopa PDV-a smanjila s 25 na 24 posto, no zato bi došlo do velikog pregrupiranja kod proizvoda koji su se dosad oporezivali s 5 ili 13 posto. Hrvatska bi od 2018. imala samo dvije stope PDV-a, što znači da bi proizvodi koji se sad oporezuju s 5% poskupjeli, a oni koji se oporezuju s 13% neznatno pojeftinili. Porez na promet nekretninama smanjit će se s 5 na 4 %, no ukinut će se izuzeća za prvu nekretninu. Na Predsjedništvu HDZ-a bilo je nezadovoljstava zbog povećanje PDV-a ugostiteljstvu na 25 posto, a na pitanje je li porezna reforma dogovorena s Mostom, Marić je rekao da Most može dati svoje prijedloge i da može biti još usuglašavanja, ali da je u suštini sačuvan koncept reforme koji je jučer predstavljen.
>> Poticaj poljoprivredi: PDV na repromaterijal od 2017. – 13%
Ugostitelji digli hajku , da će ovo povečanje PDV-a na njihove usluge maltene uništiti turizam . Kada je taj porez smanjen na 13 % njihove usluge nisu ni za lipu smanjene , neke su čak i povečali . Kava uu osrednjem kafiću je bila 10 kuna takva cijena je i ostala , kugla sladoleda je bila 6 kuna ali je porasla na 7 . Tako da je ovo kuknjava bez osnove .