Zamislite da ujutro prije posla svome stanu ili kući šaljete poruku s mobitela ili računala kako vas taj dan neće biti do 18 sati, ali očekujete da se do vašeg povratka po najpovoljnijoj tarifi opere i osuši rublje ili suđe u perilici, pousisavaju sobe, kuhinja i dnevni boravak i zagriju na 22 stupnja te energijom napuni električni automobil. Iako se čini da je Hrvatska tisuće kilometara udaljena od takve pametne stvarnosti, kakvu u sklopu pilot-projekta dijelom već žive u danskom Kalundborgu te nekim drugim europskim gradovima, te da smo stali na štednim žaruljama, Hrvatska elektroprivreda (HEP) u idućih će mjesec dana objaviti natječaj za dobavljače prvih ''naprednih“ brojila koja su prvi korak k takvoj pametnoj energetskoj mreži, tzv. smart gridu.
U HEP-u doznajemo da je riječ o 6000 naprednih brojila u sklopu pilot-projekta za koji trošak mora odobriti i Hera, a pokusno bi ih u idućih nekoliko mjeseci dobili potrošači u nekoliko najvećih hrvatskih gradova. Po kojem ključu, još se ne zna, osim da će sve to HEP stajati oko 10 milijuna kuna i omogućiti mu mjerenje mjesečne potrošnje energije kućanstava i izdavanje mjesečnih računa na osnovi realne potrošnje umjesto polugodišnje ili godišnje procjene.
– Obveza EU, pa time i RH jest do 2018. naprednim brojilima pokriti 80% sadašnje mreže, oko 1,6 milijuna kućanstava, što bi moglo stajati oko 320 milijuna eura. Potrošači će dobiti detaljnije informacije o vlastitoj potrošnji, što im omogućuje bolje planiranje i uštede energije, a moguć je i razvoj novih tarifnih modela – doznajemo od člana uprave HEP-a Ivana Matasića. Ističe da se cijene novih brojila neće preliti na potrošače, već kroz tzv. mrežarinu kakvu plaćaju i za postojeća brojila.
Unutar EU napredna brojila, koja koštaju otprilike 170 do 220 eura, ugradili su samo Italija i Švedska. U Finskoj, Španjolskoj, Francuskoj te Malti u tijeku je postavljanje naprednih brojila, dok ostale zemlje još razmatraju pokretanje masovne zamjene i gradnje naprednog mjernog sustava. Krajem prošle godine čak je 20 europskih zemalja provelo analize isplativosti naprednih brojila i 16 ih je ocijenilo pozitivnim.
Režim za vrijeme dopusta
– K tome, zna li se, primjerice, da EU 27 troši 7% BDP-a na energiju, a Hrvatska i 17%, i te kako je puno prostora za uštede i jačanje energetske učinkovitosti – objašnjava Mladen Perkov, član izvršnog odbora Udruge elektroindustrije HUP-a i direktor tvrtke Pro Integris. I kad bi se ta potrošnja smanjila svega 1%, ušteda bi, primjerice, na 329 milijardi kuna BDP-a u 2012. iznosila više od 3 milijarde kuna. Kad potrošač ode na godišnji, odabirom crvene, zelene ili žute tarife elektri signalizira da energiju namijenjenu njemu opskrbljivač može drugamo preusmjeriti i puno bolje upravljati zahtjevima za raspoloživošću prema drugim potrošačima. Isto će se tako smanjiti i potreba za radom velikih termoelektrana pa će i emisije stakleničkih plinova biti manje jer će na raspolaganju biti električna energija iz solarnih ili vjetroelektrana, odnosno obnovljivih izvora iz naše, kućne proizvodnje – jer pametna mreža prepoznaje raspoloživost i potrebe za čistom energijom.
Prvo napredno brojilo, ako ga tako podesimo, preko telefona, računala ili displeja u stanu alarmirat će vas kad ste pretjerali u potrošnji
– Pritom se ne moramo zavaravati da su sve te inovacije samo posljedica osjetljivosti prema potrošačima, tu je i ICT sektor kao pokretač vizije o naprednim mrežama omogućio da se u budućnosti u svakom trenutku zna stanje elektroenergetske mreže koja u slučaju kvara odmah djeluje i ''čuva“ pa i ''liječi“ sebe kako bi bila maksimalno raspoloživa. Napredne mreže će uz sustav pametnih brojila uvelike smanjiti mogućnost neplaćanja za isporučenu električnu energiju – jednostavnim pritiskom gumba – tvrdi Perkov. Gubici HEP-a, dodaje, možda i nisu veliki, koliko tomu pridonosi neracionalno ponašanje potrošača.
Istraživanja su pokazala da ni apeliranje na svijest, štednju i slično nemaju učinka kao račun koji je svakog mjeseca, ovisno koliko smo bili štedljivi, veći ili manji za 5, 10 ili 50 kuna. Ili činjenica da naš susjed štedi bolje i više, pretpostavlja Perkov, uvjeren kako bismo sadašnju potrošnju mogli smanjiti savjesnijim ponašanjem.
Put prema pametnoj kući
Ako je kupnja hladnjaka razreda A s jednim ili više pluseva prvi korak u optimizaciji potrošnje, sljedeći korak k ''smart home“ pristupu s početka priče svakako su i moderni uređaji kakve već proizvode svjetske tvrtke, predvodnice u ''pametnoj“ tehnologiji – i koji već najavljuju aplikacije uz pomoć kojih se kontrolira koliko i kada trebaju raditi.
Primjerice, već postoji i sušilica rublja s dizalicom topline koja može usisati toplinu iz prostorije i iskoristiti je za sušenje ili pak, ako je prostorija hladna, višak topline pustiti u prostoriju umjesto da je baci. U oba slučaja štedi se energija.
– Prvo napredno brojilo, ako ga tako podesimo, preko telefona, računala ili displeja u stanu alarmirat će vas kad ste pretjerali u potrošnji. U početku će to biti teško, no napredni uređaji koji dolaze u pametnoj će mreži odmah isključiti uređaj koji je viška ili pak klimu sa 25 podesiti na 22 stupnja kako biste bili u granici. Potencijal i prilike su tu, još nije kasno – kaže Perkov koji se nada pozitivnom okruženju u kojemu će i hrvatske tvrtke dobiti šansu da kroz našu elektroprivredu savladaju neke od tih zadataka te iznjedre neke aplikacije i proizvode kojima će konkurirati na domaćem i, još važnije, onom vanjskom/izvoznom tržištu.
ta brojila bi trebali dobiti besplatno koiko smo Audia nakupovali upravi HEP-a svih ovih godina