Nove ekipe Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića
Plenkovićeva ekipa: Bruxelleska brigada i zaboravljeni asovi HDZ-a
Iva Puljić Šego
Izreka “Tko bi doli, sad je gori” vjerojatno najbolje opisuje situaciju u HDZ-u proizašlu ostavkom Tomislava Karamarka i dolaskom Andreja Plenkovića za novog predsjednika. Iako HDZ-ovci novog šefa biraju tek 17. srpnja, budući da je Plenković jedini kandidat praktično je već novi prvi čovjek te stranke. I sam je donedavno u HDZ-u bio persona non grata. Evidentno je da je sve vrijeme imao svoje simpatizere i zagovornike, ali uz Tomislava Karamarka, kojemu je Plenković bio jedini pravi konkurent, nitko se nije javno usudio prizivati Plenkovića (osim Vladimira Šeksa, koji će uz njega sigurno dobiti istaknutije mjesto u HDZ-u).
Nositelji lista
Dolaskom Plenkovića uspinju se i ljudi koji su, baš poput njega, bili “nepoželjni” ili čije su zvijezde počele tamnjeti u HDZ-u, ali su imali hrabrosti suprotstaviti se Karamarku kada je inzistirao na rušenju Vlade. Plenković bi to mogao honorirati. Uzimajući sve te parametre u obzir, već sada se može procjenjivati tko bi kod Plenkovića mogao konkurirati za ulazak u buduću Vladu, bude li HDZ u toj poziciji nakon izbora, ali i tko bi mogli biti nositelji HDZ-ovih lista za Sabor.
Najviše će profitirati bruxelleska brigada HDZ-a. Još više od Plenkovića u bivšem HDZ-ovu vodstvu bio je omražen Davor Ivo Stier, europarlamentarac koji je Plenkovićev glasnogovornik u predsjedničkoj kampanji u HDZ-u. Njega je ekipa predvođena Karamarkom prije nekoliko godina smijenila s mjesta međunarodnog tajnika HDZ-a. Stier će Plenkoviću, kao što je to bio i Jadranki Kosor, vrlo vjerojatno biti stranački ideolog. Pitanje je formalnosti koju će funkciju dobiti u Predsjedništvu stranke, mogao bi postati novi politički tajnik ili će jednostavno biti kooptiran u Predsjedništvo. Izvjesno je da bi Stier mogao dobiti i mjesto u Plenkovićevoj Vladi ako bi HDZ ušao u vlast, što je svakako primamljivije od povratka u EU parlament. Ivana Maletić, potpredsjednica HDZ-a i europarlamentarka, sve je vrijeme dobro kotirala u HDZ-u i imala povjerenje i Karamarka i Milijana Brkića, njegova zamjenika. Čak je bila odbila ministarsko mjesto u Vladi kada ju je Karamarko sastavljao s Mostom jer nije vjerovala da priča u kojoj šef HDZ-a nije i premijer, nego je ta funkcija pripala nestranačkom Tihomiru Oreškoviću, može uspjeti. Pokazalo se da je bila u pravu i njezina pozicija je sada tim čišća, jer nije sudjelovala u nečemu što je na kraju neslavno završilo, a uspostavilo se da, analitična kakva jest, dobro predviđa i procjenjuje.
Povratak Jelića
Ivana Maletić, stručnjakinja za fondove EU, sigurno bi imala mjesto u Vladi Andreja Plenkovića, a moguće čak i potpredsjednice Vlade, budu li okolnosti takve. Jedan od većih tragičara sastavljanja Vlade HDZ-a i Mosta bio je umirovljeni general i HDZ-ov zastupnik Damir Krstičević, sada šef Plenkovićeva stožera za izbore u HDZ-u, jer nije postao ministar obrane iako je četiri godine pripremao koncept domovinske sigurnosti u HDZ-u. Također, na izborima u 10. izbornoj jedinici osvojio je 37.329 glasova, nakon Milanovića i Karamarka bio je ukupno treći političar u Hrvatskoj po osvojenom broju preferencijalnih glasova. Krstičević je bio među onima koji su se otvoreno protivili rušenju Vlade. On i Miroslav Tuđman bili su jedini koji su bili suzdržani kada je HDZ u Saboru srušio vlastitu Vladu. Krstičević bi u Plenkovićevoj Vladi bio ministar obrane. Plenković je rehabilitirao još jednog HDZ-ovca, mladog financijaša Tomislava Ćorića kojeg je HDZ pri formiranju Vlade potpuno zaboravio, iako je bio HDZ-ova zvijezda i tada nestranački stručnjak (naknadno se učlanio u HDZ). Ćorić je dio Plenkovićeva stožera za izbore u HDZ-u, a kao mlado, nepotrošeno i stručno lice HDZ-a mogao bi figurirati i kao član buduće Vlade ili na neki drugi način participirati u izvršnoj vlasti.
I Damir Jelić, gradonačelnik Karlovca i sada šef HDZ-ova stožera za parlamentarne izbore, vratio se u igru nakon odlaska Karamarka, kojem se zahvalio na suradnji nakon što je Karamarko bio izabran za šefa HDZ-a u travnju. Ni on nije postao ministar u Vladi HDZ-a i Mosta, iako je konkurirao kao ministar obrazovanja. Možda mu u eventualnoj HDZ-ovoj Vladi pripadne baš to mjesto, iako je čovjek koji se lako odriče funkcija. I dvojica ministara iz pale Vlade – Tomislav Tolušić i Oleg Butković – mogli bi kod Plenkovića dobro kotirati .Tolušić je i dio tima koji predvodi Ivana Maletić za izradu HDZ-ova izbornog programa, a iako je Butković u HDZ-u bio percipiran kao Karamarkov kadar, izgleda da ima i Plenkovićevo povjerenje.
Plenković bi mogao prigrliti i Gordana Jandrokovića, Gorana Marića i Dražena Bošnjakovića koji su otvoreno na Klubu zastupnika govorili protiv rušenja Vlade i provociranja novih izbora.
>> Plenković: Ja ću odgovarati za HDZ nakon 17. srpnja
>> Jelić: Ponudit ću ostavku Plenkoviću, neka šef izbornog stožera bude Krstičević
Potpredsjednici Vlade Ostojić, Beljak, Vrdoljak
Petra Maretić Žonja
Križaljka kako bi mogla izgledati nova Vlada Zorana Milanovića pobijedi li lijeva koalicija na rujanskim izborima počinje se lagano slagati na Iblerovu trgu. S prvim krugom pregovora s koalicijskim partnerima završena je, možemo reći, i prva faza slaganja eventualno nove postave Banskih dvora. Za sada se iskristaliziralo koliko bi koji partner dobio ministarstava. Prema dogovoru, SDP-u kao najvećoj stranci pripalo bi 15 ministarstava, HNS dobiva jedno manje nego što je imao u prošloj Vladi, dakle tri, novom strateškom partneru HSS-u pripalo bi jedno ministarstvo, a pretpostavlja se da bi Ministarstvo turizma opet mogao dobiti IDS, ako se, nakon izbora, priključi vladajućima.
Pregovori s Vrdoljakom
Zna se i da bi nova Vlada imala četiri potpredsjednika. Dva mjesta pripala bi partnerima. Jedno bi dobio predsjednik HSS-a Krešo Beljak, a drugo predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak. Druga dva dobio bi SDP. Tko točno, za sada se samo špekulira, no većina naših sugovornika iz vodstva SDP-a vjeruje da bi jedno potpredsjedničko mjesto zasigurno pripalo potpredsjedniku stranke Ranku Ostojiću, dok bi drugo mogla dobiti ili potpredsjednica stranke Milanka Opačić ili bivši ministar regionalnog razvoja Branko Grčić.
Koja bi točno tri ministarstva pripala HNS-u pitanje je oko kojeg će Milanović i Vrdoljak još malo pregovarati, a za sada se jedino zna da HNS opet računa na Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja koje bi vodila uspješna ministrica Anka Mrak Taritaš. S druge strane, u SDP-u nisu skloni dati Ivanu Vrdoljaku ponovno Ministarstvo gospodarstva, a jedna od ideja koju je HNS, navodno, na pregovorima ponudio je da se gospodarstvo odvoji od energetike, koju bi u tom slučaju preuzeo Vrdoljak. No odluke još uvijek nema. Treće ministarstvo koje bi pripalo HNS-u vjerojatno je Ministarstvo vanjskih poslova, iako se na pregovorima pojavila i mogućnost da Vesna Pusić preuzme Ministarstvo znanosti, od kojeg bi se pak odvojilo obrazovanje i sport. Prema našim izvorima, Pusić bi u toj varijanti bila ministrica znanosti do eventualnog odlaska na funkciju u UN, nakon čega bi je na ministarskoj funkciji zamijenio netko drugi od HNS-ovih kadrova, najvjerojatnije rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin. Kada bi se postigao takav dogovor, mjesto ministra vanjskih poslova pripalo bi pak SDP-u, a neki od naših sugovornika na čelu tog resora u tom slučaju vide ili Joška Klisovića ili pak bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića.
I dok su sve te kombinacije još uvijek samo neka razmišljanja, gotovo je sigurno da u novoj Milanovićevoj Vladi više ne bi bilo mjesta za neke stare ministre, za koje bi čelnici Narodne koalicije, kako se lijevi blok po novome naziva, morali naći adekvatne zamjene. Poput bivšeg ministra kulture Berislava Šipuša, bivšeg ministra branitelja Predraga Matića, bivšeg ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara, zatim bivšeg ministra obrane Ante Kotromanovića koji se, kažu u SDP-u, potpuno povukao iz politike, te bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine čiju bi zamjenu našao HSS.
I dok mnogi u SDP-u na čelu resora branitelja vide Franka Vidovića, šefa šibenskog SDP-a i dragovoljca Domovinskog rata, a neki kao budućeg ministra kulture spominju i Nenada Stazića, za Ministarstvo obrane za sada se jasna zamjena ne vidi, iako se neki vide na tome mjestu. Novo lice u Vladi mogao bi biti i šef HSU-a Silvano Hrelja koji bi mogao preuzeti resor rada i mirovinskog sustava, iako bi on najradije “preskočio” tu obvezu koju mu je Milanović nudio i prije pet godina. Ministarstvo financija vjerojatno će opet voditi popularni Boris Lalovac, a sasvim sigurno će ministarsku funkciju dobiti i Siniša Hajdaš Dončić kojeg neki u stranci ne vide više kao ministra prometa nego ministra gospodarstva. Sama činjenica da će HDZ voditi novi čovjek Andrej Plenković koji će u svoj tim ugurati nova imena i nuditi ih vjerojatno kao nove HDZ-ove ministre, i SDP će time natjerati na promociju nekih svojih novih lica, pogotovo ženskih, kojima će ta stranka osvježiti svoje redove. Što ne znači da će svi oni postati ministri, ali riječ je o ljudima na koje SDP ozbiljno računa i koji su zapravo budućnost stranke s Iblerova trga.
Poput Sabine Glasovac, nove članice Predsjedništva SDP-a koja već ima iskustvo rada u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta gdje je bila savjetnica Željku Jovanoviću, a Vedranu Mornaru pomoćnica. Ozbiljno se računa i na Peđu Grbina koji je, navodno, u kombinaciji za više stvari, ali i Darka Parića koji je bio pomoćnik ministra uprave.
Bivši ministri u Sabor
Tu je i saborski zastupnik Ivan Klarin koji vodi jednu od najuspješnijih općina Tisno i kojeg bi mogla dopasti neka od funkcija u Ministarstvu regionalnog razvoja, ali i zastupnik Domagoj Hajduković, te nova predsjednica Glavnog odbora SDP-a Romana Jerković. Iako su upravo nju neki apostrofirali kao novu ministricu zdravlja, navodno za tu funkciju postoji više kandidata među kojima su i neki ugledni zagrebački liječnici.
U svakom slučaju, do izbora će se mnogo toga još promijeniti i iskristalizirati pa su u SDP-u itekako oprezni pri licitiranju s imenima potencijalnih budućih ministara. Nitko sa sigurnošću, kažu, ne može predvidjeti rezultat izbora i pitanje je hoće li nakon njih imati solidnu većinu, pa u Vladu gurnuti svoju “A ligu” ili će većina biti tanka pa će se opet morati u pregovore s novim koalicijskim partnerima koji će također imati svoje apetite. Pa će stranka najbolje ljude raspodijeliti između Vlade i Sabora.
Pitanje je i hoće li se neka ministarstva spajati, mijenjati ili će sve ostati isto. Navodno je vodstvo stranke sklonije što manjim izmjenama, s obzirom na to da država ionako stoji na mjestu već neko vrijeme, a velike izmjene zaustavile bi procese za još koji mjesec. Protiv velikih izmjena govori i činjenica da je većina službenika u ministarstvima stari kadar s obzirom na to da ih bivša vlast nije sve stigla izmijeniti, tako da u slučaju pobjede na izborima SDP, drže u stranci, doista može nastaviti posao tamo gdje je stao.
Za bivše ministre koji pak ostanu bez funkcija u Vladi tu su i funkcije u Saboru, poput mjesta šefa Sabora, ali i dva mjesta potpredsjednika Sabora.
>> Milanović: HDZ je napravio zaokret u politici, ne znam kako će prihvatiti mirniju kampanju
>> Ako pobijede na izborima, glavnu riječ u Banskim dvorima imat će Milanović, Vrdoljak i Beljak
Dobro ima li u vrhu SDPa barem jedan Hrvat katolik i vjernik koji kandidira za neku poziciju?