Odbor za Hrvate izvan Hrvatske oštro je osudio postupak srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića koji je bunjevačkim Hrvatima podijelio udžbenike na ćirilici te zatražio od predsjednika RH i premijera Zorana Milanovića da jasnije istaknu problem hrvatskog pitanja i manjine u Srbiji.
Ovom zaključku prethodila je višesatna rasprava, koja je započela 40-minutnim prepucavanjem oko utvrđivanja dnevnog reda. Naime, vladajućima su bile sporne druga i treća točka dnevnog reda, oko problema Bunjevaca u Srbiji te o općim izborima u Bosni i Hercegovini i odnosu HRT-a prema tim izborima, jer su zaključili da nemaju dovoljno materijala za raspravu te tražili da se dok ih ne dobiju rasprava odgodi. - Ovo što se dogodilo u Srbiji, a prošlo je bez konkretne reakcije Vlade, zaslužuje pozornost ovog odbora. Za to ne treba posebna priprema i ovo je tema na kojoj se ne bi trebalo politizirati – rekao je predsjednik Odbora, HDZ-ov Ivan Šuker.
HDSSB-ov Boro Grubišić složio se s njime, pitajući se kakvi su to materijali vladajućima potrebni da bi raspravljali o ovim temama. - U izvršnoj vlasti vlada zavjet šutnje i nezamjeranja prema Srbiji, ali i postupku njihovog predsjednika. Nema razloga da se povuku ove točke jer smo mi po Ustavu dužnu voditi brigu o Hrvatima izvan Hrvatske – primijetio je Grubišić. SDP-ov Ivo Jelušić rekao je da ne želi da itko tvrdi da vladajući ne žele raspravljati o ovim temama jer su one iznimno važne i o njima treba stalno razgovarati.
- Sporan nam je pretenciozan naslov tih tema, a za kvalitetnu raspravu o njima nemamo sve podatke, ne znamo što točno i koliko Hrvatska uistinu čini za Hrvate izvan Hrvatske. Oni nam ne bi trebali služiti za teme na kojima bi netko politički poentirao – upozorio je Jelušić, a njegova stranačka kolegica Tatjana Šimac Bonačić dodala je da ne može prihvatiti kvalifikacije da vladajući žele opstruirati rad odbora. Unatoč nesuglasicama, vladajući i oporba su nakon toga jednoglasno utvrdili dnevni red sjednice. Tijekom rasprave o problemu hrvatskih Bunjevaca u Vojvodini svi su bili složni da treba osuditi postupke Tomislava Nikolića, no nisu se složili oko toga čini li Hrvatska dovoljno za te Bunjevce.
Dok je oporba tvrdila da premijer niti država nisu dovoljno oštro reagirali na postupak Nikolića, vladajući su zaključili da je Ministarstvo vanjskih poslova uputilo zbog toga notu Srbiji, te da država općenito stalno radi na zaštiti hrvatskog pitanja preko granice. HNS-ov Ivica Mandić rekao je da nakon razgovora sa Hrvatskim nacionalnim vijećem u Vojvodini članovima može prenijeti podatak da je situacija za Bunjevce nepovoljna i da se boje da bi sve mjere koje Hrvatska poduzme mogle doći prekasno. Veliki je problem, dodao je, što su Hrvati u Srbiji razjedinjeni zbog čega bi trebalo napraviti sve da ih se homogenizira jer će se tako jedinstveni moći snažnije boriti za svoje interese.
- Poručili su nam da Srbija ne poštiva međudržavni sporazum koji je potpisala s Hrvatskom te da Hrvatska mora inzistirati da ga Srbija počne poštivati – kazao je Mandić. Ivo Jelušić je predložio da ova rasprava bude samo početak razgovora o ovoj temi, o kojoj bi trebali napraviti posebnu tematsku sjednicu. Zaključio je da će, ako se Hrvatska ne suprotstavi takvim postupcima Srbije, biti novih i većih problema. HDZ-ov Ante Babić ustvrdio je da im ne bi trebale posebne tematske sjednice kad bi država radila svoj posao. To dokazuje i činjenica, dodao je, da se od rujna 2011. nije sastao Međuvladin mješoviti odbor za praćenje Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Srbije o zaštiti prava manjina. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske odgovorila mu je da Hrvatska nije kriva za to, jer već dvije godine pokušava sazvati sjednicu tog odbora, no srbijanska strana jedno vrijeme nije imenovala svoje članove odbora, a kasnije je stalno odgađala termine sjednica.
Imamo zakazanu sjednicu za 16. i 17. listopada, ali već sada se čini da smo na tragu toga da oni opet odgode tu sjednicu, ovaj put za tjedan dana – objasnila je Krstičević te podsjetila kako su upravo zbog napora njenog Ureda prvi put ove godine financirani udžbenici na latinici za Hrvate u Srbiji. Ante Babić i Boro Grubišić zamjerili su da država srpskoj manjini u Hrvatskoj godišnje daje oko 33 milijuna kuna, dok je za Hrvate u Srbiji izdvojila samo 1,3 milijuna kuna, te se zapitali gdje je tu reciprocitet. Iako su trebali raspravljati i o odnosu HRT-a prema Općim izborima u BiH, budući da se na sjednicu nije odazvao glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman, Odbor je samo donio zaključak da zadužuju HRT da pošalje dopisnike u BiH i prati sve oko izbora kako bi Hrvati u toj zemlji bili barem malo informirani o izborima, te zatražili da se emisija Pogled preko granice prikazuje na prvom programu HTV-a.
>> Manipulacija bunjevačkim identitetom se nastavlja
zato pupovac zvoni na sva zvona da srbima ne padne kosa sa glave