Kada je Vlada na posljednjoj sjednici predstavila izmjene Zakona o tržištu plina, resorni ministar Slaven Dobrović u prvi je plan stavio odredbu zakona po kojoj se uvode rokovi zakupa kapaciteta skladišta plina objašnjavajući da se time garantira opskrba plina kućanstvima te izbjegava poskupljenje plina, a ispod radara prošla je činjenica da je Hrvatska novim izmjenama ukinula obvezu domaćeg proizvođača da prirodni plin prodaje na domaćem tržištu.
Unosan izvoz u Italiju?
Drugim riječima, Ina će od 1. travnja moći prodavati hrvatski plin onome tko joj ponudi najvišu cijenu, a stručnjaci u tome vide veliki korak unatrag u postizanju neovisnosti o plinu. Hrvatska, naime, godišnje proizvodnjom pokriva 60 posto ukupnih potreba za plinom, a u dobrim godinama imali smo čak 80 posto svoga plina. Ina proizvodi plin uz cijenu od 6 lipa po kilovatsatu, a HEP-u ga je po novim ugovorima prodavala po 13,3 lipe po kilovatsatu, a građani su plaćali plin po cijeni od 26 lipa po kilovatsatu. Hrvatska je među zemljama s jeftinijim plinom u odnosu na razvijene zemlje Europe pa bi one, eventualno, mogle biti zainteresirane za nabavu Inina plina, kad bi ga se Ina odlučila prodavati.
Teza da izvoz plina nije moguć s obzirom na to da nemamo plinsku infrastrukturu kojom bi se prevezao ne stoji jer, kako upozoravaju stručnjaci, plinovodom se plin za Italiju prevozi s plinskih platformi u srednjem Jadranu sukladno sporazumu o zajedničkom ulaganju Enija i Ine, a sada bi se taj plinovod mogao koristiti za izvoz plina u Italiju, drži dio stručnjaka. Također podsjećaju na nedavnu odluku Here, regulatora tržišta plina, koja je omogućila prijevoz plina iz Hrvatske u Mađarsku. Istina, po trenutačnim cijenama Ini bi se, eventualno, isplatilo izvoziti u Italiju jer prirodni plin, prema podacima Eurostata, za talijanska kućanstva stoji gotovo 65 lipa po kilovatsatu, dok Mađari plaćaju jeftiniji plin od Hrvata. Unatoč mogućnosti izvoza prirodnog plina hrvatsko tržište nije potpuno liberalizirano jer je Vlada u zakonu ostavila mogućnost određivanja maksimalne cijene plina za kućanstva, što je ministar Dobrović objasnio kao zaštitu građana od prevelikih oscilacija u cijenama. Ipak, ako se domaći plin bude većinom prodavao, smanjit će se i manevarski prostor za obranu građana od poskupljenja, upozorenje je koje šalje dio stručnjaka.
Plinom se bavi 99 tvrtki
Upravo zbog te opasnosti prevladava mišljenje da se Vlada odlučila na ukidanje obveze prodaje domaćeg plina domaćem tržištu iz straha od mađarskih tužbi Europskoj komisiji i eventualnih penala koji bi mogli po tim tužbama uslijediti. Pozitivna posljedica liberalizacije leži u očekivanju da će dovesti do veće konkurencije na tržištu plina na kojem već danas posluje 99 tvrtki. Prema analizi koju su za Institut za javne financije izradili znanstvenici Anto Bajo, Marko Primorac i Dijana Jurinec, u plinskom biznisu u Hrvatskoj radi 37 privatnih tvrtki te 49 državnih i 14 tvrtki s mješovitim vlasništvom. Opskrbom se bavi 55 tvrtki, među kojima je najveći HEP, a od privatnih tvrtki ističe se Prvo plinarsko društvo koje je u 2015. imalo oko 2,6 milijardi kuna prihoda. Od travnja pravo opskrbe kućanstava imat će i slovenski GEN-I, njemačka RWE Energija te mađarski MET Croatia Energy Trade, koji su dosad imali pravo opskrbljivati samo poslovne korisnike. Tržište plina ukupno generira oko 13,7 milijardi kuna prihoda, a zapošljava 3750 zaposlenika. Liberalizacija plinskog tržišta više se odrazila na opskrbu nego na djelatnost distribucije. Naime, analiza Instituta za javne financije zaključuje da je Prvo plinarsko društvo dominantan tržišni sudionik koji kontrolira više od trećine ukupnog tržišta opskrbe plinom te da je preuzelo poziciju državnog Prirodnog plina. U djelatnosti distribucije liberalizacija nije dovela do značajnih razlika jer privatne tvrtke stabilno drže oko 10 posto, poduzeća u mješovitom vlasništvu oko 30 posto, a ona iz javnog oko 60 posto tržišta. U tom području, unatoč činjenici da je likvidnost veća, a zaduženost manja no u djelatnosti opskrbe, vladaju javne tvrtke pa najveći tržišni udio u 2015. ima poduzeće HEP-Plin d.o.o. s 392 milijuna kuna prihoda od prodaje.
