Svečanom akademijom, a potom i posjetom Nemetinu gdje je održana razmjena, danas je obilježena 23. obljetnica zadnje velike razmjene logoraša. Toga 14. kolovoza 1992. godine na slobodni teritorij Hrvatske izašlo je 714 logoraša razmijenjenih iz logora koji su se nalazili na području Srbije.
– Nama ovaj dan predstavlja drugi rođendan i on je za nas nešto posebno, rekao je Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) koja je i ove godine organizirala obilježavanje obljetnice razmjene. Podsjetio je kako danas u Hrvatskoj status logoraša ima oko 8000 građana ali i da je kroz logore, prema evidenciji udruge, prošlo oko 30.000 civila, ranjenika i branitelja.
– Razlika se pojavila jer nisu popisani ljudi u selima koja su pala u prvom valu i koji su ostali u logorima. Inače, u logorima je ubijeno 300-tinjak logoraša. Naši ljudi su bili zatočeni u 70 logora na području bivše države, ali to nije konačna brojka logora jer do nekih podataka nismo uspjeli doći - rekao je Rehak.
Podsjetio je i na tužbu koju je oko 5000 bivših logoraša pokrenulo u Srbiji zbog zatočenja u logorima, premlaćivanja i svih posljedica koje je to uzrokovalo. Međutim, nakon devet godina u Srbiji ništa nisu uspjeli riješiti tako da će od jeseni bivši logoraši Srbiju tužiti pred hrvatskim sudovima.
– Tužbe će biti podignute pred više sudova u Hrvatskoj budući da će svaka županijska podružnica dizati tužbe na svom županijskom sudu. Odlučili smo se za to kako ne bismo sa 5000 tužbi zatrpali neki sud. U svakom slučaju mi nećemo odustati od naših zahtjeva bez obzira na to kakav odgovor dobili na našim sudovima. Ako ne uspijemo, idemo dalje dok ne ishodimo pravdu - najavio je Rehak.
Među uzvanicima danas je bio i ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić koji je i sam devet mjeseci proveo u srbijanskim logorima. Prisjećajući se dana razmjene Matić kaže kako je do ranih popodnevnih sati trajala nervoza hoće li biti razmijenjeni ili neće te da su im više puta stražari dolazili i govorili da se vraćaju nazad jer ih Hrvatska ne želi. Kada je napokon došlo do razmjene, dočekani su u Osijeku što nikada neće zaboraviti.
– Nakon toga dočeka sve naše patnje i muke kao da su nestale. Međutim, ostali su i danas zdravstveni problemi tako da mnogi bivši logoraši obolijevaju zbog stresova koje su proživljavali - kaže Matić. Ministar se osvrnuo i na inicijativu iz Srbije o uvođenju zajedničkog dana stradanja za države iz bivše Jugoslavije. – U Hrvatskoj to neće naići na negodovanje i neodobravanje, ali da bi se to postiglo, treba prethodno ispuniti neke preduvjete poput rješavanja pitanja nestalih, vraćanja kulturnog blaga, karti minskih polja… Jedan od preduvjeta je i priznanje Srbije da smo mi bili zatočenici u Srbiji, što oni i danas, 23 godine od toga, niječu. Nažalost po Srbiju ti logori jesu postojali na njezinu području - rekao je Matić. I ovu obljetnicu obilježila su dva protokola obilježavanja ovoga dana. Naime, uz HDLSKL obljetnicu velike razmjene, također skupom u Nemetinu, obilježili su i članovi Udruge hrvatskih branitelja Vukovara zatočenika srpskih koncentracijskih logora.
– Prvi put čujem za to da imaju dva protokola. Ja se već godinama odazivam na poziv HDLSKL. Žao mi je ako je to istina, ali i to je dio hrvatskog folklora koji viđamo u posljednje vrijeme - rekao je Matić.
>> Obljetnica prve razmjene logoraša u Domovinskom ratu
Logori u kojims je ubijeno oko 300 ljudi. Dakle, organizirano, s predumišljajem. U Srbiji. I Hrvatska politika i razne udruge o tome šute?! Srbi za svakog svog stradalnika kriče da ih cijeli svijet čuje. Uefa im daje minutu šutnje na utakmici Partizana. Jer je povjerovala lažima. Laž koju ponoviš sto puta postaje istina. A što nevjerojatnija, to će se prije povjerovati. To je nacisttička propaganda. Srbi to samo kopiraju, svijet nasjeda a Hrvatska šuti i šuti. Sramota!