Vlada je najavila spajanje dvaju važnih regulatora u gospodarstvu, Hanfe i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u jednu pravnu osobu. Te dvije institucije imaju 200 zaposlenih, Hanfinih 150 službenika glavni su nadzornici financijskog sektora izvan bankarskog sustava: mirovinskih, investicijskih fondova, osiguravateljskih kuća, burze dionica, dok je AZTN lovac na monopole u gospodarstvu. Hanfa se ne financira iz proračuna, nego iz naknada za svoje usluge na kojima ostvaruje 53 milijuna kuna godišnjeg prihoda. Antimonopolska agencija financira se iz proračuna (12 milijuna kuna), a nedavno je izgubila nadležnost za odobravanje državnih potpora jer ih je Europska komisija preuzela pod svoje skute od svih država članicama.
Usluge i dalje skupe
Vladino je povjerenstvo kao glavni argument za njihovo spajanje navela to da se i AZTN može financirati iz prihoda koje zaradi Hanfa, čime se, kažu, osigurava "trajnost uštede za državni proračun". Milijunske naknade za nadzor koje ubire Hanfa dugo su vremena trn u oku investicijskoj zajednici, pa ih nije iznenadio stav povjerenstva da je Hanfa dovoljno snažna da može financirati i antimonopolske poslove. Primjerice, obvezni mirovinski fondovi svaki mjesec Hanfi plaćaju, ovisno o svojoj veličini, između 250.000 i 900.000 tisuća kuna naknade jer ih nadzire u poslovanju.
Mjesečno je to nešto manje od 2 milijuna, a godišnje 21 milijun kuna! Naknade tog tipa plaćaju i osiguravajuća društva, brokeri, investicijski fondovi... na čemu Hanfa i ostvaruje 53 milijuna kuna, od čega 8,3 milijuna kuna završi u budžetu države kao višak, 30 milijuna su rashodi za zaposlene, a oko 13 milijuna kuna materijalni rashodi.
Toliki višak na računu ipak nije potaknuo Vladu da pojeftini usluge Hanfe, nego novcem od budućih mirovina planira financirati rad antimonopolske agencije. Povjerenstvo smatra da obje agencije mogu smanjiti troškove poslovanja, što se posebno odnosi na najam poslovnog prostora, te se Hanfu upućuje da nađe jeftiniji poslovni prostor. Za prostor u Miramarskoj Hanfa godišnje plaća 3,2 milijuna kuna najamnine, a AZTN u Zagrepčanki 1,3 milijuna kuna.
I Regos je preskup
– Spajanje ovih pravnih osoba nije rizično, osim što će doći do dupliranja administrativnih radnika – ističe povjerenstvo koje smatra da se proces spajanja može provesti u razdoblju od 6 mjeseci do godine dana. U obje su pravne osobe znatni troškovi računalnih usluga, a osobito začuđuju troškovi za računalne usluge u Hanfi koja ima jedanaest zaposlenih u sektoru računalne podrške, smatra Vladino povjerenstvo koje dodaje da se uštede za proračun ogledaju u tome što državni proračun više neće morati unaprijed planirati sredstva za financiranje antimonopolske agencije jer će njezin rad sufinancirati prihodi koje ubire Hanfa.
No, nije Hanfa jedina državna institucija kojoj mirovinski fondovi svakog mjeseca isplaćuju visoke naknade, jer se, primjerice, iz mirovinske štednje osiguranika drugog stupa Regosu svaki mjesec uplaćuju 2,5 kuna po članu. Tako po toj osnovi Regos mjesečno dobiva oko 4,2 milijuna kuna naknade od obveznih mirovinskih fondova iz prvog stupa, a posao mu je da 5 posto mirovinskih doprinosa proslijedi na privatne račune zaposlenih.
U fondovima tvrde da je naknada previsoka te da se taj posao može odraditi upola jeftinije, no nijedna vlada ih nije srezala jer Regos dio tog novca uplaćuje Fini pa proizlazi da naknade služe da bi jedna državna institucija financirala drugu.
Vladino je povjerenstvo pročešljalo i Regos te su ustvrdili da na 41 zaposlenog ima 17 rukovodećih osoba. Visoki su mu troškovi telefona i interneta (oko 200 tisuća kuna), a zapeli su im za oko i dosta visoki troškovi tekućeg i investicijskog održavanja te triju radnika zaposlenih u pisarnici.
