Ugledni njemački tjednik Der Spiegel objavio je u svom internetskom izdanju u utorak opširnu analizu prvih 100 dana rada hrvatske vlade zaključivši kako ovo razdoblje karakterizira porast nacionalizma i pritisaka na medije, pri čemu je posebice apostrofiran ministar kulture Zlatko Hasanbegović.
"Ne prođe ni tjedan a da ratoborni ministar ne izazove pokoju kontroverzu. Taj povjesničar tako predstavlja primjer nacionalističko-konzervativnog preokreta u zemlji", kaže se na početku analize pod nazivom "Hrvatski nacionalizam: Strah od sljedeće Mađarske", u kojoj se primjećuje da se ovaj preokret "na međunarodnom ali i domaćem planu" prati sa zabrinutošću.
Autor navodi kako je nedavno i sama hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja pripada "umjereno nacionalističkom bloku", upozorila na opasnost od dovođenja antifašističkih temelja Hrvatske u pitanje.
No pred novim državnim vodstvom, pri čemu autor kao prave vladare u zemlji navodi predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i "čelnike" MOST-a, stoje veliki problemi poput prezaduženosti, nekonkurentnog gospodarstva, prevelike javne uprave i treće po redu najviše stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji od 15 posto.
"No umjesto reformi nova vlast se do sada bavila ideološkim borbama s desne fronte i ugnjetavanjem medija", kaže se u članku autore Kene Versecka, slobodnog novinara koji za više njemačkih medija izvješćuje o stanju u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Posebnu pozornost autor, na dan slobode medija, posvećuje odnosima nove vlasti i medija u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na promjene na HRT-u.
"Javni servis je doduše preglomazan i protkan korupcijom i kao takav žudi za promjenama. No novim vlastodršcima je očito stalo do povoljnog izvještavanja", kaže se u članku.
Analiza Der Spiegela je objavljena u nizu sa sličnim analizama koje se bave porastom nacionalizama na istoku Europe.
>>100 dana nove Vlade: Građani više podržavali Milanovića i Kosor, a Vladi dali ocjenu 2,3
Isti taj Spiegel, iz kojeg nas uče demokraciji, tjednima nije dozvoljavao komentiranje na članke o izbjegličkoj krizi. Vijesti o masovnim seksualnim nasrtajima u Kölnu su objavili nakon 5 dana, kada iste više nisu mogli skrivati. Što Nijemci misle o takvimm medijima pokazali su na nedavnim pokrajinskim izborima, kada ih je 20 do 25% glasalo za AFD, uprkos orkestriranoj medijskoj kampanji protiv te stranke. Toliko o medijskim slobodama i nepristranosti medija u Njemačkoj. Ne kažem kako je kod nas stanje bajno, ali treba znati tko i čiji interesi upravljaju današnjim medijima. Generalno je stanje slobode medija na zapadu gore nego prije 40 godina, samo se isti svim silama trude govoriti o neslobodi kod drugih, kao kod nas Hrvata, Madjara ili Poljaka opterećenih nacionalizmom i poviješću.