Famozni Black Friday (Crni petak) američkim trgovcima ove godine nije donio rekordnu prodaju, no 250 milijuna potrošača, koji su proteklog tjedna u četiri dana između Dana zahvalnosti i nedjelje spiskali 57,4 milijarde dolara, uvjereni su kako im se svaki peni isplatio. Kako i ne bi kad se televizor od 600 dolara na tradicionalnoj rasprodaji, na kojoj “hrabriji” trgovci postižu i trećinu ukupne prodaje i 40-50% ukupne godišnje zarade, mogao kupiti i za manje od 200 dolara, traperice od 100 za samo desetak dolara, prijenosno računalo, koje inače stoji 650 dolara, za 300, iPhone, iPod i slično upola cijene...
Tko "šiša" ovce?
Zbog “nikad nižih cijena” laktarilo se u gomili, kampiralo pred trgovinama, što bi i posrnuloj hrvatskoj maloprodaji popravilo krvnu sliku. No u Hrvatskoj ne samo da nema Crnog petka, s kojim u SAD-u započinje blagdanski šoping koji traje sve do Božića, nego u čitavom tom razdoblju nema ni “crnih” sniženja kakva, primjerice, samo na otvaranje newyorškog Macy’sa dovedu 11.000 kupaca, tuži se Zagrepčanka Sanja Tomić. Najbliže tome u nas je lani u prosincu bio Konzum s “crnim petkom” za 1000 artikala, od malih tehničkih aparata i tekstila do opreme za dom i igračaka na koje je popust, ovisno o dobu dana, rastao od 30 do 70%. Trenutačna “stidljiva” sniženja od 20, 30 ili 50% na izlozima hrvatskih dućana odnose se pak na samo nekoliko artikala. No iako će se uoči Božića takva ponuda i intenzivirati, totalne rasprodaje i sniženja u nas su u pravilu tek koncem siječnja i početkom veljače kad se trgovci u pravilu rješavaju sezonske robe, ali ni tada, opće je poznato, ne režu cijene i 90%, poput kolega sa zapada. Slobodan Školnik, predsjednik uprave Trgovačkog centra Emmezeta, kaže kako su rasprodaje trgovaca, uređene od države do države, i svojevrsna tradicija, dok kod nas to uopće nije regulirano propisima i trgovac rasprodaje može imati kad poželi.
– Nećemo izmišljati Black Friday koji bi u nas bio čista marketinška glupost jer hrvatski građani i ne znaju što to znači, ali ima svakakvih drugih trikova – tvrdi Školnik. Pametan kupac, objašnjava, pazit će na apsolutnu cijenu proizvoda, pogotovo ako se zna da su “velika” sniženja i slično u nas često “šišanje ovaca”, tvrdi Školnik.
Nerijetko se već u susjednoj trgovini isti taj proizvod i bez sniženja nađe upola cijene. Prema riječima Milice Rakuše Martulaš, direktorice Sektora za trgovinu HGK, Ministarstvo gospodarstva u suradnji s njima i udrugama potrošača radi na donošenju propisa o akcijskim prodajama, rasprodajama i sniženjima, koji će ući i u Zakon o zaštiti potrošača, kako to ima i Slovenija. Njihova Trgovinska komora propisuje da zimska sniženja ne mogu početi ranije od prvog ponedjeljka u siječnju. No, valja istaknuti da to nije zakonodavnog karaktera već primjer dobre poslovne prakse, kaže Rakuša Martulaš. Prof. Nikola Knego sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra kako je politika cijena autonomna stvar svakog trgovca. Na pitanje zašto u nas nema masovnih velikih sniženja, odgovara kako je to možda zato što na njih nismo navikli i jedan ili dva artikla na sniženju dovoljan su nam mamac da uđemo u trgovinu i nešto kupimo.
Neće im donijeti korist
Privatni konzultant Drago Munjiza kaže kako se hrvatski trgovci za veća sniženja ne odlučuju jer su im struktura troškova i odnos prihoda i troškova lošiji nego u inozemstvu, pa procjenjuju da im neće donijeti korist. No uvjeren je kako ćemo prije ili kasnije i mi imati “ludi petak” jer je konkurencija unutar europskih okvira sve veća. Hrvatski su trgovci, smatra, sve svjesniji da proizvod koji u talijanskim outlet centrima stoji 100 eura, u prosincu stoji 35 eura te da su prava sniženja u Ljubljani, Udinama, Veneciji..., zbog kojih im novac sada curi kroz prste, na samo sat-dva vožnje od Zagreba.
>> U SAD-u počela shopping groznica!
Molim autora naslova za objašnjenje kako proizvod "x" u prodavaonici A može biti dvostruko jeftiniji od istoga proizvoda u prodavaonici B. Pretpostavimo da taj proizvod u prodavaonici B košta 1000 kuna. Koliko košta u prodavaonici A?