Potpredsjednik Vlade možda je u pravu kad kaže da će službene statistike za prvo tromjesečje 2014. pokazati zaustavljanje gospodarskog pada. Treba buditi ekonomski optimizam, ali nekako se ne čini mudrim koristiti neuvjerljivu statistiku kao alibi za smušenu politiku koja i dalje opasno prijeti dugoročnoj fiskalnoj stabilnosti.
Stagnacija BDP-a, odnosno možebitni blagi rast, ako ga uopće bude, sasvim sigurno još neće biti dovoljno znakovit da bi se moglo govoriti o bilo kakvom oporavku. Da bismo mogli vraćati dugove, nama treba visoki rast.
Uostalom, podaci ne blistaju. Industrija jest u tri mjeseca rasla 0,7 posto, ali je promet u industriji pao 5-6 posto, što bi moglo upućivati na pad profitabilnosti, a ne na industrijski oporavak. Promet u trgovini na malo pao je 0,3 posto, pri čemu je zapravo pala osobna potrošnja, a ublažavanje pada možemo zahvaliti tome što si je država kupila automobile. Treba li stoga radosno kliktati ispod prozora Banskih dvora? Nadalje, financije su ostale oko nule, građevinski radovi pali su devet posto, dolasci turista šest posto su niži, pitanje je što će nam donijeti poljoprivreda... Sve u svemu, ništa spektakularno. Najbolji je pokazatelj stanja ekonomije pad prihoda od PDV-a dubok 800 milijuna kuna. Neki bi rekli; no dobro, ali lijepo je da BDP više ne pada. OK. Ali nipošto nije dovoljno dobro da bismo imali razlog za optimizam s obzirom na nacionalnu fiskalnu situaciju. “Vještina” samoobmanjivanja već se pokazala preopasnom. Trenutačno Hrvatska ima izuzetnu sreću da je planetarna ponuda novca takva da si čak i mi, najlošiji u EU, možemo osigurati likvidnost uz prinose na obveznicu od relativno niskih 4-4,5 posto, tu negdje kao Grčka. No, takvo stanje ponude novca neće potrajati dulje od godinu-dvije, a nama će ukupni dug javnog sektora (s HAC-om, HBOR-om...) najesen dosegnuti 85 posto BDP-a. Svjedočimo eksploziji javnog duga!
Kakve koristi od toga što nam je BDP statistički ostao isti ili je malo rastao ako će nam bruto nacionalni prihod sasvim sigurno padati. Naime, bruto nacionalni prihod je BDP umanjen za kamate koje jedu sve veći i veći dio.
Kad porastu kamate na međunarodnom tržištu, a hoće jer su sada na izuzetno niskim razinama, naša će fiskalna održivost pasti s litice, a mi ćemo “uživati” deja vu grčkog scenarija. To što smo u prva tri mjeseca u proračunu zabilježili deficit 1,2 milijarde viši nego lani i 1,5 milijardi u odnosu na projekcije, također ne navode na zaključke o ružičastoj budućnosti.
>> Grčić: Vidljive su promjene, moguća je i pozitivna stopa rasta
