Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PADA I KUPNJA

Nekretnine: Mora li Split biti skuplji i od Barcelone?!

zračna,split,meje,kuće
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
1/4
08.05.2013.
u 19:56

Talijanski poučak: Vila za koju se prije krize tražilo 2,5 mil. eura sada se nudi za 1,5 mil. eura, a može se kupiti i jeftinije

Neizvjesnost na financijskim tržištima, strah od inflacije te od ciparskog scenarija kojim je država zagrabila u štedne uloge građana, potaknula je mnoge Nijemce da ulažu u nekretnine.

– Oko 60 posto naših kupaca su Nijemci, što je puno više nego prijašnjih godina – potvrdila je Yasemin Rosenmaier, vlasnica agencije za nekretnine u gradiću Cernobbiju na obalama talijanskog jezera Como.

Prodaja prepolovljena

Lani su stranci uložili 2,15 milijardi eura u talijanske nekretnine, 14 posto više u odnosu na 2011., piše Bloomberg. Nakon Nijemaca, najviše nekretnina u Italiji kupili su Britanci i Rusi. Hrvatska Porezna uprava nije mogla potvrditi talijanski trend i povećan interes stranaca za Hrvatsku. Lani su stranci kupovali i kod nas, ali manje nego prije. Točno 3898 stranaca, uglavnom državljana Slovenije, Njemačke, Italije i Austrije, kupilo je 2012. kuću ili apartman u Hrvatskoj. Godinu prije bilo ih je 5148. Hrvatsko tržište nekretnina dijeli sudbinu gospodarstva, s prepolovljenom prodajom i padom cijena za 25 posto u odnosu na stanje 2008. Lani je, na primjer, u Hrvatskoj zaključeno 32 tisuće kupoprodajnih ugovora, a 2008. – 66 tisuća. Svaki osmi kupac je, dakle, bio stranac, s udjelom od 12 posto.

Stranci se, čini se, ponašaju jednako kao i Hrvati te kupuju manje nego prije. Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK, kaže da su nakon 1991. stranci kupili oko 40 tisuća stanova ili kuća u Hrvatskoj. Do 2009. nekretnine su se kupovale preko raznih tvrtki, a od siječnja 2009. državljani članica EU slobodno kupuju kuće pod istim uvjetima kao i Hrvati.

– Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji neće utjecati na hrvatsko tržište nekretnina jer je ono prvenstveno određeno domaćom ponudom i potražnjom – komentira Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb koja očekuje nastavak “postupne korekcije cijena kojoj se ne nazire kraj”. Sličnog je mišljenja i operativac na terenu Dubravko Ranilović, vlasnik agencije koja se bavi prodajom nekretnina.

– Vjerujem da će se na minimalnom broju lokacija uz obalu zaustaviti trend pada cijena, ali značajnu promjenu ne očekujem. Članstvo u EU eventualno može biti psihološka prednost za neke koji su se predomišljali – kaže Ranilović.

Izvrsno vrijeme za kupnju

– Sada je izvrsno vrijeme za kupnju. Vila za koju se prije krize tražilo 2,5 milijuna eura, sada se nudi za 1,5 milijuna eura, a u pregovorima se cijena može spustiti i do još 30 posto – kazala je Francesca Andreini, vlasnica talijanske agencije Case e Ville. U unutrašnjosti Italije, izuzev gradova poput Rima, Milana, Firence..., stanovi se prodaju po 1600 eura za kvadrat.

– Nekretnine kupuju obrazovani ljudi, koji jako vode računa o okruženju, cijenama, broju sunčanih dana pa i pravnoj sigurnosti. Cijene u španjolskim i portugalskim ljetovalištima povoljnije su nego u Hrvatskoj i zato će kupci radije otići tamo – kaže M. Vizek.

I doista, bez obzira na to što su cijene u Španjolskoj do 50 posto niže nego što su bile prije 2008., agencija Standard & Poors očekuje daljnje korekcije. Na kraju 2012., prosječna cijena kvadrata u Barceloni ili Madridu pala je na približno 2000 eura po kvadratu, a u ostalim gradovima kao što su Valencia, Toledo, Sevilla, Malaga od 1000 do 1500 eura za kvadrat. Austrija je jedina europska zemlja koja je izbjegla pad cijena sve ovo vrijeme, a u Beču su na primjer kvadrati stana i lani poskupjeli 13 posto – od 2500 do 3300 eura. U Italiji se očekuje pad cijena do 5 posto i u ovoj godini, dok bi u Grčkoj i Španjolskoj cijene mogle dodatno pasti između 10 i 20 posto.

>>Istražili smo kakve nekretnine stranci žele kupovati u Hrvatskoj

>> Četvorni metar stana u Zagrebu za manje od 1000 eura

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije