Iako je premijer Plenković prilikom donošenja smjernica za proračun ponovio da je fokus na provedbi demografske politike, taj fokus Vlade ne vidi se u proračunu jer je za demografiju osigurano tek 158 milijuna kuna.
Najavljeno je povećanje naknade na maksimalno 4000 kn za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta i za nezaposlene roditelje na 2328 kn svih 12 mjeseci, ali od 1. srpnja 2017. Time se odustalo od delimitiranja naknada na punu plaću.
Od niza obećanih mjera najavljeno je zasad da će se mladima koji kupuju stan ili kuću subvencionirati prve 4 godine 50% rate kredita, a ako u tom razdoblju obitelj dobije dijete rok će se produljiti za godinu, dvije. No što poslije i jesu li te mjere dovoljne za iole ozbiljnu demografsku politiku?
– Za demografsku obnovu osiguralo se premalo sredstava. To pogotovo proizlazi iz toga što je za 2016. bilo osigurano 100 milijuna kuna, planiranih za jednokratnu naknadu od 7500 kn za djecu rođenu u zadnjem kvartalu godine, a za koje nitko nije objasnio kamo su preusmjerena.
Jedina je dobra vijest što se ipak nešto počelo provoditi, makar i parcijalno iako obiteljska politika mora biti sveobuhvatna i trajna. Unatoč obećanjima ne uvodi se potpuno delimitiranje roditeljskih naknada. Nejasno je i zašto se za promjenu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama mora čekati 1. srpnja 2017. kada povećanje naknada stupa na snagu – pita se Pokos.
Za subvencioniranje rata stambenih kredite mladima, što je najavio ministar Kuščević, ističe:
– Rok otplate kredita bio bi između 15 i 30 godina, a država bi subvencionirala 50% rate kredita prve četiri godine. Što nakon toga? Ukida se olakšica od 5% poreza za kupnju prve nekretnine što nije pronatalitetna mjera. Ne govori se ništa o produljenju rada vrtića i boravka za djecu i poticanju razvoja mreže predškolskih ustanova iako smo po obuhvatu djece u predškolskim ustanovama na začelju EU – kaže Pokos.
Demograf dr. Stjepan Šterc komentira da i dalje svi naglašavaju da je demografska problematika jedno od ključnih pitanja, no tu retoriku ne slijede odluke.
– Ne može 158 milijuna kuna pokrenuti revitalizaciju zemlje, to može biti tek najava konkretnijih mjera u budućnosti. Najavljene mjere služe da se utiša javnost, osobito stručna, a ja još ne vidim da se demografsku problematiku ozbiljno shvatilo – kaže Šterc.
Drži da zaposlene majke na rodiljskom trebaju imati punu plaću, a naknada od 4000 kn može biti za žene s plaćom manjom od 4000 kn i za nezaposlene majke koje se ne smiju diskriminirati. Šterc drži da bi za cjelovitu demografsku obnovu trebalo biti osigurano 4 do 5 milijardi kuna ili 3 do 4% proračuna.
Prof. dr. Anđelko Akrap najavljene mjere smatra početkom i drži da je najbitnije da se odmah počelo s provođenjem mjera, a ne da se kao u ranijim Vladama osnivaju povjerenstva pa to traje čitav mandat.
Rješavanje demografskih problema, kaže, podrazumijeva i niz koordiniranih mjera između ministarstava i lokalne zajednice i u radnom zakonodavstvu koje će olakšati roditeljima usklađivanje radnog i obiteljskog života te rješavanje problema rada na određeno mladih, koji negativno utječe na natalitet. Treba voditi računa i o dugo depopulirajućim prostorima za koje su nužne posebne mjere. Zato Akrap sumira:
– Najavljene mjere su dobre, ali nedovoljne na srednji i dulji rok.
Pokos se nada da će se 2017. donijeti više mjera koje će roditeljima pružiti vrijeme za obitelj, financijsku sigurnost i infrastrukturu za sudjelovanje u radnom i društvenom životu.
Za prije najavljivani plaćeni status roditelja odgajatelja kaže da sličnu mjeru u Europi ima samo Crna Gora jer u zemljama s relativno visokom stopom nataliteta žene imaju slobodu za rad, novčana podrška je adekvatna i briga o djeci dobro organizirana.
Lagodan i bezbrižan život zapadnog društva, opterećenog kozumerizmom i karijerizmom kao glavnim mjerilom "uspješnosti" glavni je uzrok negativne demografske slike cijele zapadne civilizacije pa tako i Hrvatske. Hrvatska je na žalost uzgubila svoje tradicinalne životne prioritete a to nikakav novacac ne može zamijeniti.