– Ne znamo je li doktor stigao ni kada će. Valjda će nekoga biti – od grlobolje napuklim glasom kaže nam Sanja Škrbac, grleći sinčića dok čekaju u čekaonici obiteljske medicine Doma zdravlja u Orahovici.
– Koji će doktor doći danas, ne znamo. Svaki put drugi pa iznova objašnjavaj što ti je! Evo, baš je sestra rekla da dolazi poslije tri sata, idem kući, šta ću tu, da ‘lapim?! – na odlasku mahnu Drago Gali.
Od tri tamošnje ordinacije obiteljske medicine na 5304 stanovnika samo u jednoj je stalna doktorica, a u druge dvije izmjenjuju se liječnici iz Slavonskog Broda, Virovitice, Osijeka te okolnih sela Virovitičko-podravske županije.
Jer, liječnik iz jedne ordinacije otišao je u mirovinu prije tri godine, a ovaj iz druge produžio je godinu dana nakon umirovljenja, no u prosincu je i on otišao. U susjednim Zdencima također radi liječnica koja je već otišla u mirovinu.
Izvanredno stanje postalo je trajno. Naime, na natječaje se malo tko javlja, a i liječnici koji se jave smatraju to samo privremenim poslom dok ne uhvate kakvu bolničku specijalizaciju ili posao u EU. Nedostatak obiteljskih liječnika u manjim mjestima postaje ozbiljan problem jer zdravstvena skrb ljudima zbog toga biva sve teže dostupna.
– Za pet godina tako će biti u cijeloj Hrvatskoj, osim u četiri najveća grada!
Prosjek godina u primarnoj je 55. Mladi doktori ne žele raditi u ruralnim krajevima jer su uvjeti rada nemogući, a država ne čini ništa da ih popravi – govori dr. Marijana Peček-Vidaković, liječnica koncesionarka obiteljske medicine u Orahovici već 20 godina.
Ondje se i udala, a poslije nje nitko nije došao a da je trajno tamo ostao. Zakonski je limit 30 posjeta pacijenata dnevno, kaže, a na listi koju nam pokazuje zabilježena su 63 pregleda, odnosno s pozivima za savjetovanje ukupno 106 kontakata, plus jedan kućni posjet.
Doktorica u ordinaciji ima terapijski ultrazvuk, ali nema vremena da bi terapiju i provodila. Liječnici su i na meti kontrolora HZZO-a kojima je uvijek previše lijekova potrošeno i bolovanja otvoreno, što podliježe kaznama, umjesto da usmjere savjetima liječnike nerijetko izgubljene u moru administracije.
Doktori koji dolaze raditi u neraspoređene ordinacije orahovičkog DZ-a onamo dolaze nakon odrađene smjene u svojoj matičnoj ordinaciji. – Doktor stiže i nosi ručak u torbi, a ne znam kad ga uopće pojede, nas 20 ga čeka već dva sata! Ne znaš kome je gore, njemu ili nama. Tuga i čemer, ali država ne mari – komentira starija gospođa u čekaonici.
– I lokalna samouprava trebala bi uvidjeti da je primarna zdravstvena skrb preduvjet života u manjim sredinama kojima prijeti pustošenje – ističe dr. Peček-Vidaković. Valja im stimulirati mlade liječnike osiguranim stanovanjem, zapošljavanjem supružnika, a valjalo bi razmisliti i o stipendiranju srednjoškolaca za buduće medicinsko osoblje, kojeg također manjka.
– Iz Udruge poslodavaca u zdravstvu inicirali smo prijedlog da se redefiniraju odnosi prema mladim liječnicima i da općine u proračunima osiguraju sredstva za njihovo stimuliranje – kaže Igor Fazekaš, ravnatelj županijskog Doma zdravlja. DZ ima 19 stanova koje iznajmljuje za 500-tinjak kuna županijskim liječnicima, ali to nije dosta.
U Virovitičko-podravskoj županiji nedostaju ukupno četiri obiteljska liječnika, trenutačno su raspisana tri natječaja, uskoro će još jedan, ali nitko se ne javlja. Kad izađe generacija novih doktora s fakulteta, mjesta u ordinacijama se popune, ali samo nakratko.
>> Velikogoričane šokirali visoki računi grijanja, a SDP i HDZ se prepucavaju tko je kriv za to
Ja nikako ne mogu shvatiti kako to odjednom nedostaje doktora. Pa otišli su ljudi, radnici, građevinci i ostali pa tako da niti doktora više ne treba. Ionako ja čekam bar sat i pol bilo ispred mene 10 pacijenata ili dvoje