Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav prof. dr. sc. Robert Podolnjak idejni je tvorac Mostova prijedloga izmjena Ustava i Ustavnog zakona zbog Ustavnog suda te zaštite nacionalnih resursa, HEP-a, Ine...
Kad će Most pustiti prijedlog novog modela izbora ustavnih sudaca u proceduru?
Namjera je u okviru Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav provesti tematsku raspravu da vidimo spremnost političkih aktera za promjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Kad sam 2007. zagovarao izbor ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom, tada je na tu relativno novu ideju i struka gledala relativno skeptično, ali je prošla 2010. u sklopu ustavnih promjena. Međutim, tada nije proveden i ostatak nužnih promjena iz njemačkog modela pa smo dobili krnji model. Promjenu Ustava može inicirati petina zastupnika, dakle 31, što znači da bi Most morao naći znatnu potporu u Hrvatskom saboru. Drugi inicijatori su Vlada i predsjednik Republike.
Za izmjenu oba propisa potrebna je dvotrećinska većina. Znači ništa bez HDZ-a i SDP-a?
Tako je. S tim da je, ako i postoji suglasje oko načina izbora ustavnih sudaca, pitanje treba li riješiti još neka pitanja, recimo ona koja su se pojavila za formiranja Vlade 2015. kad su renomirani stručnjaci različito interpretirali pojedine ustavne odredbe. Naravno, što je više tema, teže je postići konsenzus i to je onda proces od barem godinu dana. Čini mi se da smo skloniji provesti manje promjene, iako se tim ustavnopravnih stručnjaka koje je okupio bivši predsjednik Ivo Josipović opredijelio za potpuno novi Ustav.
Ide li se na izmjene samo zbog Ustavnog suda, bi li ih trebalo provesti prije imenovanja trojice ustavnih sudaca kojima mandat istječe u travnju i srpnju?
Nisam siguran da možemo tako brzo ući u definiranje promjena izbora ustavnih sudaca.
Znači da vaša ideja još osam godina, do kraja mandata sudaca, neće biti realizirana.
Niti sam ja niti je Most u poziciji da diktira tempo promjena Ustava ili Ustavnog zakona.
S obzirom na odluku Ustavnog suda o outsourcingu i monetizaciji autoceste, je li moguć referendum o HEP-u i Ini?
U Ustavu nedostaju odredbe koje bi jasno normirale kad se i o čemu može raspisati referendum. Kad bi Hrvatski sabor donio zakon koji bi regulirao neka pitanja oko HEP-a, tada bi građani putem iniciranja narodne inicijative mogli tražiti da se taj zakon stavi izvan snage. Imali smo situaciju kada je Vlada suočena s velikim brojem potpisa građanske inicijative povukla iz procedure izmjene Zakona o radu pa su tada prestali uvjeti za raspisivanje referenduma. Ne bi bilo dobro da se ponovi takva situacija zapravo bez suštinske odluke.
Ima li Vlada izborni mandat predložiti kupnju MOL-ovih dionica Ine ili prodaju četvrtine dionica HEP-a?
Svaka vlada ima mandat provoditi određenu gospodarsku politiku i pravo vidjeti uživa li određeni prijedlog podršku javnosti.
Svojedobno ste mi na pitanje o monetizaciji autocesta replicirali da u Britaniji vlada ne bi imala mandat donijeti takvu odluku?
Oni tako funkcioniraju. Nama se dogodio novi moment s gubitkom arbitraže s tim da još nije definirano vezano za prijedlog o povratu vlasničkog udjela Ine hoće li to biti povezano s prodajom 25% udjela u HEP-u i hoće li uz to ići posebna jamstva ustavne zaštite kako predlaže Most ili neki drugi model. Kod monetizacije bila je riječ o dugoročnoj koncesiji nad autocestama na nekoliko desetljeća, o pitanju koje za dugo razdoblje to stavlja izvan dosega odlučivanja hrvatskih državnih tijela, dok je kod Ine pitanje hoće li i kako ta ideja biti formulirana.
Ima li smisla te procese pokretati dok ne znamo je li MOL uopće zainteresiran za prodaju Ininih dionica i pod kojim uvjetima?
Ne mogu to komentirati jer mi gospodarska dimenzija nije poznata. Pretpostavljam da nadležne osobe u Vladi imaju više saznanja o tome postoji li određena sklonost mađarske strane da te dionice proda.
Za pretpostaviti je da bi naš uvjet bio povlačenje arbitražne tužbe u Washingtonu, ali što ako bi MOL zatražio obustavu kaznenih postupaka? Je li pravno moguće da i Hernadi bude predmet sporazuma MOL-a i Hrvatske?
Zbog neovisnosti pravosuđa ne može se nikome jamčiti da protiv njega neće biti proveden kazneni postupak. Na neovisnost rada pravosudnih tijela ni Vlada ni Hrvatski sabor ne mogu utjecati.
Je li se Božo Petrov konzultirao s vama prije nego što je izašao sa stavom o potrebi ustavne zaštite nacionalnih resursa, odnosno ograničenju prodaje strateških državnih tvrtki?
Da, prethodno smo o tomu razgovarali.
Vaši kolege s ustavnopravnih katedri u Osijeku i Rijeci, doc. dr. Mato Palić i prof. dr. sc. Sanja Barić to ne podržavaju. Kažu da Ustav već predviđa ograničenja tržišne utakmice radi zaštite prirodnih i kulturnih dobara ili gospodarskih interesa Hrvatske pa da je željeni cilj moguće postići i zakonom.
Svaka parlamentarna većina takav bi zakon mogla promijeniti. To nama u Mostu nije dovoljno jamstvo jer zakoni se donose, ako nisu organski, običnom većinom. Mi bismo željeli imati ustavno jamstvo, dakle jamstvo dvotrećinske većine u Hrvatskom saboru ili ustavotvornog referenduma.
Uz slobodu kretanja i tržišne su slobode na europskom pijedestalu kao jedna od najvećih vrednota.
Točno. I sve više ćemo se s tim suočavati. Tako smo uvjetovali određena posebna prava u upravljanju Inom kao strateškom kompanijom, ali Europski sud nije sklon tomu da država rezervira posebna prava upravljanja u određenim državnim kompanijama u kojima ima udjel 25 posto plus jednu dionicu. Ima slučajeva gdje su to ocijenili protivnim slobodi kretanja kapitala. Europska komisija pokrenula je postupak protiv Portugala jer je zadržao vlasnički udio u svome HEP-u više od 25 posto, s posebnim pravima, i Europski sud je 2010. presudio da Portugal nema pravo zadržati posebna prava na ime zlatne dionice. To govori da zakonska jamstva nisu dovoljna i da ustavna jamstva daju puno bolji temelj za zaštitu dobara od nacionalnog interesa.
Znanstvenik ste, biste li odstupili da ste u poziciji ministra Pave Barišića?
Meni se to ne može dogoditi i ne bih se mogao naći u toj poziciji. Kao znanstvenik bio sam kao član etičkog povjerenstva na svom Pravnom fakultetu u Zagrebu u poziciji odlučivati o prijavama za plagijat. Podsjećam da mi, zastupnici Mosta, nismo glasovali za kandidatkinju Ustavnog suda za koju smo smatrali da ima plagirani rad bez obzira na njezine javne isprike. Kao znanstveniku apsolutno mi je neprihvatljivo na takav način koristiti tuđe radove. Prema svim reakcijama u javnosti i odlukama raznih tijela, očito je da će sve to biti opterećujuće i za ministra, njegov resor i tijelo kojem pripada. To je uvijek osobna odluka i, kakva god bila, za sve je opterećujuća.
Tu je naglasak na znanosti i obrazovanju. Kako studente i đake s pokrićem i uz nultu toleranciju upozoriti na neprimjerenost prepisivanja? Šalje se loša poruka.
Sve je tu relevantno, i to što je riječ o profesoru, ministru i specifičnom resoru. Uvijek kad se govori o plagiranju i znanstvenicima šalje se loša poruka, čak i kad se ispričate i kažete da je riječ o tiskarskoj pogrešci. Ali imali smo dosta takvih situacija u kojima se šalje posve kriva poruka mladim ljudima i grozim se svake takve situacije o kojoj sada moram čitati u medijima.
Je li bitno za etičku prosudbu što su nadležna sveučilišna tijela utvrdila da to nije plagijat, a potom je saborsko tijelo pet godina nakon prijave, baš kad je Pavo Barišić postao ministar, utvrdilo da to jest plagijat?
Nesporno je izbor profesora Barišića za ministra igrao ulogu da se iznova pokrene to pitanje. Mislim da je prije svega akademska zajednica najpozvanija te da bi morala imati snage unutar sebe riješiti pitanje plagijata, ali očito je da je postupak u velikoj mjeri ispolitiziran.
Nije li Most onda bio prestrog prema Milijanu Brkiću kad je neformalno spriječio da postane ministar?
Ne možemo uspoređivati te situacije. Mi smo pri izboru ustavnih sudaca vrlo jasno rekli što nam je sporno i zašto nećemo glasovati za određenu osobu. Ali, podsjećam da kolegicama i kolegama iz SDP-a i HNS-a tada to uopće nije bilo sporno pri glasovanju o ustavnim sucima i to kad je nedvojbeno bila riječ o plagiranju rada. Zašto im je sada pitanje plagijata izuzetno sporno!? Trebali bi uvijek imati iste kriterije.
Je li u Mostu moguća međusobna javna kritika? Mojim kolegama izbjegli ste dati odgovor o Vlahi Orepiću i njegovu doživljaju Ustavnog suda. Znači li to da se ne slažete s njim?
Ne, drukčiji smo po mentalitetu. Kad ja govorim o izboru ustavnih sudaca, onda govorim kao profesor ustavnog prava i sigurno ne bih mogao ponoviti riječi koje je on izgovorio. Ja se drukčije pokušavam izboriti za bolji i kvalitetniji sastav Ustavnog suda.
Slažete li se s Mirom Buljem u ocjeni uloge Jakše Barbića u arbitraži Hrvatske protiv MOL-a? Je li i za vas sporno ako je glasovao protiv naše tužbe?
Prije svega nama je nepoznato kako su glasovali pojedini članovi arbitražnog vijeća. Ali, apsolutno zastupam pravo i slobodu svakog člana da glasuje u skladu sa svim dostupnim relevantnim dokazima i svjedočenjima i ne sporim da je akademik Barbić glasovao u skladu sa svojim najboljim uvjerenjem na temelju svih podastrtih dokaza i svjedočenja. Iznimno ga cijenim i ne vjerujem da bi na bilo koji način namjerno izdao hrvatske interese.
Bi li Vlada trebala objaviti odluku?
Bilo bi dobro da znamo koji su sve argumenti bili iznijeti ili nisu, na čemu je hrvatska strana temeljila argumente, koji su bili suprotni, eventualna svjedočenja, naravno, ako se odluka smije objaviti.
Saborski zastupnici nemaju obvezujući mandat. Znači li to da s njim mogu i to što radi Milanović?
Svima nama u Hrvatskom saboru neprihvatljiva je situacija da netko prima plaću, a nikad ga nema i zapravo ne radi. To nikad ne bih vezao uz neobvezujući mandat, jer on znači nešto drugo. Očito nikad ne možemo sve propisati.
Ali ovo treba jer je karikaturalno!
Mislim da građani ipak sankcioniraju takvo ponašanje na izborima.
Kaznit će SDP zbog Milanovića!? Je li i SDP trebao nešto poduzeti?
Ne bih komentirao što su mogli ili ne. Možda su nešto i pokušali, ali ne vidim kako su mogli utjecati na svog bivšeg predsjednika. Mislim da im nije ugodna ta situacija, ali to bi oni trebali rješavati.
Most jedino u službi naroda, zato ga napada i HDZ i SDP. Samo naprijed i ne odustajte.