Vlada je napokon izradila nacionalni program reformi koji će usvojiti na sjednici idući tjedan. Taj je program jučer u Vladi predstavljen sindikatima i poslodavcima na petom sastanku u nizu, a nakon što bude usvojen idući tjedan bit će poslan i Europskoj komisiji, doznajemo u Vladi.

Komisija, naime, priprema proljetne prognoze, a temelj za te prognoze su nacionalni programi reformi i programi konvergencije koje su članice izvan eurozone dužne izraditi, odnosno dostaviti Europskoj komisiji.

U mirovinu sa 67 godina

Proljetne prognoze trebale bi biti objavljene početkom svibnja i bit će to prva službena procjena rada ove Vlade. Sudionici sastanka kažu da im nisu predstavljene konkretne provedbene mjere, već lista lijepih želja o potrebnim reformama. Nacionalni program reformi temelji se na već poznatim/najavljenim reformama i potezima koje je Vlada obećala provesti. Ključno je pet područja; bolje upravljanje državnom imovinom, bolje povlačenje novca iz fondova EU, reforma javne uprave i pravosuđa, sređivanje zemljišnih knjiga i katastra te lakše poslovanje.

Radnici više neće ići u prijevremenu mirovinu pet godina prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu već će se ta granica smanjiti na tri godine. Umjesto sa 60, muškarci će tako odlaziti u prijevremenu mirovinu sa 62 godine života i to je jedna od promjena koju će predložiti vlada u paketu mirovinske reforme. Uz kasniji odlazak u prijevremenu mirovinu, mijenjat će se i postotak trajnog umanjenja mirovine koji će iznositi 0,3 posto po mjesecu.

Po tom prijedlogu osobi koja ode u prijevremenu mirovinu tri godine ranije – mirovina će se trajno smanjiti 10,8 posto. Vlada je pripremila i socijalnim partnerima predstavila nacionalni program reformi, a iz razgovora sa sudionicima skupa doznali smo i neke detalje tih promjena. Treća je promjena da će ranije krenuti povećanje radne dobi na 67 godina života i to već od 2025. Kad se radni vijek digne na 67 godina, tada bi se u prijevremenu mirovinu, uz uvjet propisanih godina staža, moglo ići najranije sa 64 godine života, podjednako i za žene i za muškarce. Vlada se na predstavljanju reformskih mjera držala dosta suzdržano te je socijalnim partnerima dala samo prezentaciju s kratkim natuknicama, tako da su još mnoga pitanja otvorena.

Prijedlozi zakonskih promjena trebali bi biti pušteni u javnu raspravu do početka lipnja, a primjena novih rješenja krenula bi od siječnja 2017, prema rokovima koji će se postaviti u zakonu. Premijer je već najavljivao učinkovito upravljanje državnom imovinom, odnosno stavljanje u funkciju tzv. mrtvog kapitala. Premijer se nada da će na prodaji i boljem upravljanju imovinom zaraditi 500 milijuna eura, što dosad nije uspjelo nijednoj vladi.

Imovinski cenzus

Premijer je najavio i smanjivanje javnog duga za 150 do 200 milijuna eura, a programom reformi obećana je i reforma mirovinskog sustava, zdravstvena reforma, reforma socijalnih prava... Mijenjat će se i imovinski cenzus, kako bi se pravednije raspodijelile socijalne naknade te uštedjelo 560 mil. kuna. Od većine planiranih reformi u javnost je zasad puštena zdravstvena reforma koja se tiče reforme hitne službe i poskupljenja dopunskog osiguranja.

>>Europska komisija u prvoj provjeri Oreškovićeve Vlade za tri tjedna

>>Ministar Marić u Washingtonu: Od poreznog Uskoka očekujem jačanje aktivnosti

42

za Europski parlament

Mostova lista bez Raspudića, ali s generalom Željkom Glasnovićem?

57

IZ MINUTE U MINUTU

Nižu se izjave brojnih političih aktera: 'Za razliku od HDZ-a, mi ne kalkuliramo'

Video sadržaj

27

nemaju svi pravo

Izmjene zakona doživjele fijasko: Doplatak dobilo 186.000 djece, a trebalo 500.000

GASTRONOMSKI RAJ NA MEDITERANU

Znate li na kojem našem otoku možete doživjeti okuse Japana baš kao da ste u Tokiju

Elektronički otpad

Ovaj poziv ne smijete propustiti: Donesite stari mobitel i zajedno s HT-om doprinesite zelenoj budućnosti

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”