Kroz prozor puca pogled na jezero tik uz kuću, hladni zimski vjetar talasa vodu i zaostale komadiće leda. Kuća je na osami, u daljini se nazire selo. Pod balkonom, s kojeg gotovo da se može zabaciti ribički štap, nasukan je drveni čamac. U tom miru i tišini u malom baranjskom selu Grabovcu dom je Zlatka Pinjuha, načelnika općine Čeminac i liječnika na Hitnoj pomoći u Požegi. Načelnik je već dulje na bolovanju, operirao je kralježnicu, pa ga nema u općinskoj fotelji. Nije baš lako ni doći do njega posljednjih tjedana.
Sve manje ljudi
Jezero je, pak, prirodno, a prostire se na ukupno 4,5 hektara, od čega je 2,2 vodene površine. Duboko je približno osam metara.
– Kupamo se ljeti u njemu, a svake godine ubacimo tonu šarana od 25 do 35 dekagrama, narastu na dva i pol kilograma – priča nam Zlatko Pinjuh. Plivaju ondje i smuđevi i somovi.
Pet je takvih jezera u Grabovcu, no samo je to jedno privatno vlasništvo.
– Moja ga je obitelj otkupila od države još 1964., arondacijom – nadovezuje se.
Idilična jezerska slika, pak, brzo se rasprsne čim se kroči u seosku vrevu, pogotovo u samom Čemincu. Pršte javne optužbe, nižu se kaznene prijave, tužbe ili prijetnje sudskim sporovima. Lavinu je pokrenula odluka općinske vlasti o uvođenju poreza za korištenje javnih površina, ali i povećanje komunalne naknade. Seljaci su se digli na noge ističući kako će ih novi računi gurnuti u propast, na čijem rubu ionako već plešu. Načelnik ne odustaje, iako se od tih poteza ogradila čak i njegova stranka pa je osječko-baranjski HDZ na čelu s Ivanom Anušićem apelirao je na općinsko vijeće da “još jednom razmotri svoju odluku”. Istaknuli su i kako to “nije politika HDZ-a”. Sve se zbiva četiri mjeseca prije lokalnih izbora, što je dodatno zahuktalo situaciju. Selo je, ukratko, posvađano.
A Čeminac je općina u srcu Baranje, petnaestak minuta vožnje od Osijeka. Broji pet naselja, u svima zajedno – samo 2981 stanovnik, po popisu iz 2011. Usporedbe radi, to je oko 260 ljudi manje u odnosu na 2001. Rođena su lani 24 mještanina, a preminulo ih je 19. Prvi je put bilanca pozitivna nakon niza godina. Primjerice, 45 mještana pokopano je 2013., kada je na svijet došlo samo 11 mališana. Općinska je vlast, zbog izumiranja, drastično povećala lani naknade za novorođenčad. Za prvu bebu roditelji dobiju 10.000 kuna, za drugu 15.000, a za treću i svaku sljedeću 20.000 kuna.
– Najprije smo naknadu povisili na 3000 kuna za prvo, 5000 za drugo te 7500 za treće dijete, koncem 2014., a isplaćivali smo je retrogradno i rođenima u 2014. i 2013. – navodi Zlatko Pinjuh. Vodstvo općine on je preuzeo, inače, u listopadu 2014., na izvanrednim izborima nakon smrti načelnika Damira Rešetara.
A kada uplove u bračnu luku, novim supružnicima iz proračuna “iskešira se” 10.000 kuna. No, moraju se zauzvrat obvezati da će najmanje tri godine živjeti u tom kraju. Da bi dobili novac, dovoljno je i da samo jedan dan prije vjenčanja budu prijavljeni u Čemincu.
– Isplatili smo lani 14 takvih potpora. Nije se nitko u međuvremenu odselio, ali doselile su nam se tri obitelji par dana prije vjenčanja – ustvrdio je on.
Prijavila ga bivša žena
Teško će, pak, mladi provesti život u Čemincu samo zbog 10.000 kuna dara za svadbu ili prinovu. Zaposlenih je oko 750, a isto je toliko i umirovljenika. Bez posla je približno 250 mještana, a u toj statistici nisu, naravno, kućanice. Najveća tvrtka je kompleks Belje. Mnogima je radno mjesto u Osijeku.
– Imam bebu od šest mjeseci, dobila sam za nju 10.000 kuna naknade. Diplomirana sam ekonomistica, radim u Osijeku, vozim se 15 minuta do posla. Rođena sam u Grabovcu, a osam godina živim u Čemincu. Ne bih ništa mijenjala, meni je sve odlično – kazala je mlada majka koju smo sreli pred trgovinom.
Manje zadovoljni su poljoprivrednici, a obiteljskih je gospodarstava i obrta, što većih, što manjih, dvadesetak. Petar Pranjić poznat je široj javnosti kao jedan od istaknutijih seljačkih vođa u Slavoniji i Baranji. Upravo iz Čeminca kretali su svojedobno traktori u Zagreb na prosvjed pred Ministarstvom poljoprivrede. Na 140 hektara zemlje, Pranjić uzgaja pšenicu, kukuruz, soju. Opremljen je traktorima, kombajnom, kamionom, a upravo će ga ti strojevi ubuduće skupo stajati, baš zbog spornog novog poreza.
– I prije tog šoka bili smo najskuplja općina u Baranji – kaže on. Izračunao je, pokazuje, sve crno na bijelom.
– Platio sam lani 16.212 kuna komunalne naknade, a za ovu godinu morat ću izbrojiti 32.175 kuna! Da živim i radim u susjednoj Dardi ili Jagodnjaku, stajalo bi me to oko 4000 kuna godišnje – ističe on. Usporedbe radi, isti je namet 2015. platio 5600 kuna, a upravo taj iznos smatra realnim.
Uplatnice za porez za korištenje javnih površina još nisu stigle, “startat” će to od ožujka, no Pranjić predviđa kako će za svoje strojeve platiti gotovo 30.000 kuna za godinu.
– Uplatit ću, dakle, otprilike 62.000 kuna više nego lani u općinski proračun – ogorčen je.
Zbog svega, mještani su digli medijsku buru, ali su protiv načelnika ispisali i anonimnu kaznenu prijavu.
Sporni porez, odgovara načelnik, nije ništa novo jer kao zakonska mogućnost postoji 20 godina.
– Plaćalo ga je dosad vrlo malo mještana, a mi smo odlučili da više neće biti privilegiranih koji ništa ne plaćaju – navodi Pinjuh. Lokalne ceste se, nastavlja, kidaju, treba ih i popravljati.
– Maksimalno opterećenje tih cesta je pet tona. Mogli smo staviti znakove i komunalni redar bi, po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, svakom prekršitelju naplatio 5000 do 20.000 kuna kazne za pravnu osobu, još 1500 do 5000 za odgovornu te 500 kuna vozaču. Što im je isplativije? – pita načelnik. Za 15 godina neplaćanja tog poreza pojedinci su, po njegovoj računici, “uprihodili i 100.000 kuna”.
Izvorni proračun općine Čeminac za 2017. iznosi 17 milijuna kuna. U tom iznosu je i oko 500.000 kuna koji će se sliti iz novog poreza, ali najviše zauzima komunalna naknada, gotovo šest milijuna kuna.
– Tvrtka Belje je za sedam objekata u našem kraju plaćala 372.000 kuna komunalne naknade godišnje, po novome će plaćati tri milijuna kuna – iznosi Pinjuh ističući da nije riječ o poskupljenju, već o niveliranju da je plaćaju i oni koji prije nisu.
S onima koji ga javno prozivaju, Pinjuh će se, rekao je, obračunati na sudu. U međuvremenu, ispisao je i otiskao “bilten” na čak 46 stranica i dostavio pred svaku kuću. Popisao je u njemu Čeminčane koji su istupali u medijima i za svakoga rekao što misli, a dodao je i nekoliko njihovih fotografija.
– To je sramota, pitam se samo je li iz općinske blagajne plaćeno printanje! Mene je strah za život – govori Pranjić. Njemu je načelnik u “biltenu” posvetio gotovo dvije stranice, a započeo je s “O tome čovjeku zaista ne vrijedi trošiti ni riječi”.
Nije to prvo takvo razračunavanje lecima po selu. Kada je postao načelnik, Pinjuh je naložio, kako ga terete, da se po njihovim selima polijepe “Informacije o plaćama uposlenih” i tako je otkrio koliko je zarađivalo devetero zaposlenih u Općini. Zbog otkrivanja tih podataka, osuđen je 2015. nepravomoćno na osam mjeseci zatvora, ali uvjetno na dvije godine.
U jeku sukoba, mještani su podsjećali i kako se Zlatko Pinjuh često povlači po sudovima, a isticali su i da je najmanje tri puta osuđivan – zbog otkrivanja plaća, zatim izazivanja prometne nesreće te ilegalnog držanja oružja.
U potrazi za oružjem, policija mu je upala u kuću 2012., a o tome se očitovao u svom “biltenu”.
– Tijekom razvoda sada bivša supruga prijavila me da nezakonito posjedujem oružje. To je napravila dok sam bio na poslu. O tom činu sve je jasno. Došla je policija i korektno utvrdilla da se u garaži nalaze dva komada neupotrebljivog oružja i nekoliko desetaka komada raznog streljiva, djelomično upotrebljivog, a djelomično ne. Za sve drugo oružje posjedujem oružani list – napisao je. Neupotrebljivo oružje, tvrdi, skupili su on i djeca na imanju jer je zaostalo nakon UNPROFOR-a i razminiranja.
Selo bez župnika
Bez obzira na pobunu u općini, pa i to što se od njegovih poteza ogradio i županijski HDZ, Pinjuh planira kandidirati se za novi načelnički mandat.
– Ne strahujem od sankcija stranke, nitko nije oštećen – stava je on. Najavljuje gradnju društvenog doma i bazena, za koji još ne želi otkriti lokaciju.
Dok se vozimo kroz općinska sela, već i letimičan pogled otkriva mnogo napuštenih i ruševnih kuća. Prazna je čak i impresivna, 110 godina stara neogotička crkva u središtu Čeminca. To zdanje nazivaju i baranjskom katedralom, no mjesecima nemaju župnika. Posljednji je premješten, a novi se još nije doselio jer, navodno, nedostaje svećeničkog kadra.
>> Na prijevremenim izborima za Općinsko vijeće u Čemincu najviše glasova dobila lista HDZ-a
>> 3D život i smrt istočnih Germana u Baranji
Ako je taj prilog istinit tj. istina, tog čovjeka se treba ograditi bilo koja stranka i dati mu ispisnicu. Takvi nam koče sve dobro a rade samo za sebe i svoje. Hitno ispisnicu iz stranke. Pozdrav dobrim ljudima