Zakon o posebnoj mjeri naplate duga uzrokovanog gospodarskom krizom zakon je koji je pokušao omogućiti potpore gospodarstvenicima zbog krize u poslovanju, zbog krize na europskom i hrvatskom tržištu i koji nije dao bitnog rezultata u promjeni stanja u gospodarstvu, rekao je ministar financija Slavko Linić predstavljajući zastupnicima u Saboru izmjene tog zakona.
Novim izmjenama omogućit će se poduzetnicima reprogramiranje naplate poreznog duga nastalog do 31. siječnja 2012. godine i to na rok koji je sa 30 produljen na 36 mjeseci, s mogućnošću podnošenja zahtjeva za reprogramiranje naplate poreznog duga pod povoljnijim uvjetima za poduzetnike kojima je reprogram već odobren. Predlaže se i otpis poreznog duga s osnove kamata, a pravo na otpis kamata za porezni dug nastao do 31. siječnja 2012. godine može ostvariti poduzetnik koji je u roku od 30 dana od dana usklađenja stanja duga s nadležnim tijelom na propisane uplatne račune uplatio glavnicu poreznog duga za koji je podnio zahtjev za otpis kamata.
Nepravda prema odgovornima
– Ukupna nelikvidnost bilježi se po uzlaznim trendovima i približava se brojki od 42 milijarde kuna, u tom dijelu nelikvidnost nije razriješena, jer nakon donošenja zakona nije bilo bitnih promjena nelikvidnosti. Vlada drži da bitnih promjena neće biti ni sada, ali interes nam je naplatiti što više poreznog duga i omogućiti poduzetnicima da se lakše nose s krizom – objasnio je Linić te dodao kako potraživanja države od takozvanih živih tvrtki iznose 25,8 milijardi kuna, te da je jedan manji dio tvrtki od toga bio refinanciran na 30 mjeseci.
Ukupno je lani refinancirano 1,5 milijardi kuna. Najveći dio duga odnosi se na porezna potraživanja državnog proračuna koja iznose više od 21 milijardu kuna, sedam milijardi odnosi se na PDV, šest milijardi na doprinose, 5,5 milijardi na zdravstveno osiguranje, a 1,3 milijarde kuna na porez na dobit.
– Zato je Ministarstvo financija počelo pripreme da se onemogući isplata neto plaća bez doprinosa. Vlada je svjesna da ove potpore idu prema neurednim dužnicima, koji su svoje probleme rješavali poreznom nedisciplinom, to je mjera koja nije pravedna prema gospodarskim subjektima koji nastoje biti odgovorni. Svjesni smo toga da moramo promijeniti ponašanje porezne uprave, da nemamo pravo tolerirati neplaćanje – nastavio je Linić dodavši kako se posljednjih deset godina Vlada uvijek okretala prema problematičnim tvrtkama i sektorima.
Kultura neplaćanja
Javlja se vječita dilema, tvrdi Linić, koristiti li potpore za liječenje bolesnih ili održavanje zdravih. Cilj države je ove godine kompletno sanirati nelikvidnost. Vlada priprema i Zakon o financijskom poslovanju, kojim će pokušati razriješiti mogućnost dogovora ključnih vjerovnika s dužnikom o konsolidaciji obveza, najavio je Linić.
Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista rekao je da je potpuno svejedno je li porez neplaćen zbog obnove voznog parka ili jer neplatišu netko drugi nije isplatio. SDP-ova Nadica Jelaš ustvrdila je kako je ova jednokratna intervencija mjera koja bi trebala pomoći poduzetnicima da lakše otplate dug i nose se s krizom.
– Fantomske tvrtke, za koje se HDZ pravda da su napravile većinu duga koji više nije moguće naplatiti, još su 90-ih počele spiralu nelikvidnosti i stvorile nekulturu plaćanja koja je svojevrsni hrvatski fenomen – primijetila je Jelaš.
HDZ će podržati prijedlog da se ponudi otplata duga na rate, ali neće podržati mogućnost otpisa kamata.
– Nije dobro otvaranje mogućnosti stopostotnog otpisa kamata zbog lošijeg položaja urednih poreznih obveznika. Sasvim je jasno da porezni dug postoji, on postoji još od 90-ih, ali otpis dugova nije moguć. Za vrijeme HDZ-ove vlade nije bilo ni javnih ni tajnih otpisa dugova jer na to nitko nema pravo – tvrdi Martina Dalić.
Vinković: Vrh Porezne uprave u sprezi je s politikom
Zoran Vinković iz HDSSB-a rekao je da će njegova stranka podržati ovaj zakon jer osigurava likvidnost i opstojnost poduzetnika.
– Iznos duga dokaz je da jedan cjelokupni državni sustav, posebno porezna uprava, nije kvalitetno radio svoj posao i pravovremeno reagirao. Država do sada nije naplatila 51,3 milijarde kuna poreza i doprinosa, a od toga samo zadnje tri godine nije naplaćeno 17 milijardi kuna, što s kamatama iznosi 24,7 milijardi kuna. Prošle godine nije naplaćeno 8,72 milijarde kuna poreza i doprinosa, s kamatama 11,75 milijardi kuna. Na ime PDV-a država u zadnje tri godine nije uprihodila 3,5 milijarde kuna i, gle čuda, država namjerava upravo taj iznos naplatiti građanima od podizanja PDV-a sa 23 na 25 posto – kazao je Vinković kojeg je zanimalo koliko bi bilo novih bolnica, škola, označenih pružnih prijelaza i sigurnih obilaznica da je država naplatila 51 milijardu neplaćenih davanja. Zato Klub HDSSB-a od Ministarstva financija traži popis svih dužnika državi, jer to ne bi smio biti tajan podatak i jer među tim velikim dužnicima nije baka s tržnice, nego su tu mnogi "ugledni" građani Hrvatske. Jučer je i sama ravnateljica Porezne uprave, nastavio je Vinković, rekla da su se na zatvorenim sjednicama Vlade tajno otpisivali dugovi određenim tvrtkama, pa zato žele da objavi taj popis, da svi građani vide tko su ti dužnici.
– Vrh Porezne uprave čitavo je ovo vrijeme u sprezi s politikom, Porezna uprava bila je krak one poznate hrvatske hobotnice korupcije i kriminala jer je iz podataka vidljivo da, da su radnici radili svoj posao u Poreznoj, danas ne bi imali 51 milijardu duga. Da su radili svoj posao, ovog teškog stanja ne bi bilo – zaključio je Vinković.
Linić: Nitko ne želi reći da je prošla Vlada nešto radila nezakonito
Ministar financija Slavko Linić na ovaj je zahtjev HDSSB-ovaca rekao da je na popisu dužnika 1,7 milijuna imena i kako 40 posto ukupnog duga otpada na pravne osobe. Pravnih osoba dužnika ima 131,5 tisuća. Fizičke osobe koje se bave samostalnom djelatnošću čine 43 posto dugova, njih je 261 tisuća, a fizičke osobe, odnosno građani čine 18 posto tog duga i njih je 1,385.000.
– Morat ćemo postaviti neke limite, racionalizirati taj popis dužnika jer je ogroman i tu je previše imena. Popis dokazuje da živimo u državi u kojoj svijest o tome da se mora platiti obveze ne postoji – ustvrdio je Linić osvrnuvši se i na jučerašnje optužbe šefice porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec na račun HDZ-a.
– Nepotrebna je rasprava što je prošla Vlada radila, ona je donosila selektivne odluke pretvaranja obveza nekih dužnika u kapital, odnosno restrukturirala je firme poput Badela koji je restrukturiran po modelu C. I to i ove naše mjere su potpore, nitko ne želi reći da je prošla Vlada nešto radila nezakonito, jedino možda kod isplate otpremnina u stečaju, što nije bilo u redu – zaključio je Linić.
Na ovo su reagirali bivši ministar gospodarstva, HDZ-ov Đuro Popijač, ali i Ivan Šuker, koji su kazali da nije bilo nikakvih selektivnih odluka o restrukturiranju jer se na te programe mogao javiti tko je želio. Ni Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista ne vjeruje da je bilo tajnih otpisa dugova na zatvorenim sjednicama Vlade. Dodao je kako ne treba na popis dužnika uvrstiti ljude i tvrtke koje duguju manje od milijun kuna.
i šta sad, objavit će imena dužnika i nadati se da će oni od sramote platiti što su dužni?