Okrupnjavanje bolnica u Zagrebu, spajanje bolničkih odjela koji se preklapaju, a time i smanjivanje broja uprava zdravstvenih ustanova, jedinstvena javna nabava, tzv. out sourcing, uvođenje prihodovnog cenzusa za gotovo sve kategorije pri određivanju prava na to kome će država plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje! Glavne su to zdravstvene mjere u sklopu programa za gospodarski oporavak koje je danas predstavio ministar zdravstva Darko Milinović.
Lov na konsenzus
Do 15. srpnja Zagreb će umjesto sadašnjih 16 imati, barem tehnički, samo šest bolnica. Uprave bolnica potom će operacionalizirati Milinovićev program jer za taj dio nisu potrebne zakonske promjene.
– Pokušat ću dobiti što širi konsenzus, no mjere ću provesti bez obzira na to – rekao je ministar zdravstva. U novoj mreži zdravstvenih ustanova u Zagrebu opstat će KBC Zagreb koji se spaja s bolnicom na Jordanovcu. Klinička bolnica Sestre milosrdnice postaje sveučilišna bolnica u koju ulaze Intistit za tumore, Dječja bolnica u Klaićevoj i Trauma. KB Merkur preuzima Kliniku Vuk Vrhovec, a KB Sveti Duh Dječju bolnicu na Srebrnjaku, bolnicu za plućne bolesti u Rockfelerovoj i Goljak. Psihijatrijska bolnica Vrapče objedinit će bolnicu Sveti Ivan u Jankomiru i Kukuljevićevu. Promjena nema jedino u KB Dubravi. Okrupnjena bolnica neće, naravno, imati tri radiologije, ali će veći broj radioloških uređaja omogućiti i smjenski rad, pa i kraće liste čekanja – rekao je Milinović. Ili, u spojenim bolnicama neće u hitnoj morati dežurati pet, već četiri lječnička tima, u čemu ministar zdravstva također vidi mogućnost uštede.
Uglavnom, prema Milinovićevu izračunu, na zagrebačkim bolnicama godišnje će se ukupno uštedjeti 318,5 milijuna kuna, što u odnosu na deset milijardi kuna, koliko potroši 66 bolnica u Hrvatskoj, i nije neka svota. No, nakon objedinjavanja bolnice će umjesto 162 imati 52 člana uprava, na čemu će se uštedjeti između 7,5 i 13,5 milijuna kuna. Na troškovima racionalizacije Hitne medicinske pomoći ušteda je 5 milijuna kuna, na javnoj nabavi 170 milijuna kuna. Nije bilo riječi o tome da će dio zaposlenih u administraciji dobiti otkaz, ali očekuje se da će se u razdoblju od pet godina smanjiti administracija 20-30 posto, odnosno da godišnji prirodni odljev bude dva do tri posto, što je godišnja ušteda od 30 milijuna kuna.
Darko Milinović uštede vidi i u smanjivanju broja ljudi kojima će država plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje, tako da će taj broj sa sadašnjih 1,2 milijuna pasti na 883.000 ljudi. Prema prijedlogu, za koji se mora provesti procedura promjene zakona, država će plaćati policu dopunskog osiguranja za učenike i redovite studente iznad 18 godina, za dobrovoljne darivatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), za darivatelje organa, za invalide sa 100-postotnim tjelesnim oštećenjem te za osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi prihodovni cenzus koji trenutačno iznosi 1.516,32 kune, odnosno 1.939,39 kuna za samce. Više od 360.000 ljudi kojima je dosad država podmirivala taj trošak morat će plaćati dopunsko 80 ili 130 kuna mjesečno, ovisno o prihodima. Primjerice, od 318.000 nezaposlenih, u sustavu plaćenog dopunskog ostat će samo oko sto tisuća nezaposlenih. Ili, od 191.000 ljudi sa 80 posto tjelesnog oštećenja i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30 posto, iz državnoga proračuna dopunsko će država plaćati za njih nešto više od 83.000.
Ravnatelji bez dopunskog
Ministar zdravstva iznio je i to koji će državni liječnici moći raditi dopunski u privatnim poliklinikama. U roku šest mjeseci donijet će se pravilnik, ali, kako je istaknuo, u dopunskom radu neće moći biti ravnatelji, njihovi zamjenici i pomoćnici. Odobrenje za dopunski rad izdavat će se na godinu dana. Između bolnice u kojoj liječnik radi i privatne ustanove u kojoj je na dopunskom radu mora biti skopljen ugovor. Jer, honorar će prvo biti uplaćen bolnici, a zatim prebačen u plaću liječnika. Odobrenje za dopunski rad moći će dobiti liječnik koji ispuni određen broj poslova u bolnici, što će se precizirani pravilnikom. Do stupanja na snagu novog pravilnika dopunski rad može se obavljati po sadašnjim kriterijima.
Predstavljanju zdravstvenih mjera u Ministarstvu zdravstva nazočila je i premijerka Kosor.
>>Pogledajte cijeli dokument nastavka reforme zdravstva u sklopu gospodarskih mjera
http://www.vecernji.hr/regije/pokrenut-stecaj-tvrtki-kio-460-radnika-ostaje-bez-posla-clanak-131488