Državni zavod za statistiku objavio je Eurostatove podatke po kojima je konsolidirana država u 2016. imala deficit na razini od 0,8 posto BDP-a odnosno 2,7 milijardi kuna. Rekordno nizak deficit popratio je i prvi godišnji pad javnog duga od 1999. Takav rezultat nadmašio je i procjene analitičara koji su najavljivali deficit od 1 posto BDP-a. Javni dug pao je za 500 milijuna kuna, što je neznatan iznos u ukupnih 289 milijardi kuna koje država duguje investitorima, ali naznaka je to dobrog trenda i kvalitetnog upravljanja javnim financijama. Da nema plaćanja kamata iz proračuna, država bi bila u debelom plusu. Primarni suficit ove godine iznosi čak 8,4 milijarde kuna ili 2,5 posto BDP-a. Raduje da su rashodi za kamate pali za 763 milijuna kuna što je iznos dovoljan za isplatu božićnice i regresa. Međutim, i dalje plaćamo kamate 11 milijardi kuna svake godine, novac za četiri pelješka mosta.
Prognoza rasta 3,2 posto
Nastavak konsolidacije javnih financija očekuje se i u tekućoj godini, naročito ako se ostvare prognoze rasta od čak 3,2 posto BDP-a čime bi se zapravo u gospodarstvu kreiralo dodatnih 11 milijardi kuna aktivnosti te potencijal od nekoliko milijardi kuna proračunskih prihoda. Valja naznačiti da je manjak države skresan s 11,3 na 2,7 milijarde kuna u godinu dana, što dokazuje snažnu fiskalnu konsolidaciju. Činjenicom da je deficit pao debelo ispod 3 posto BDP-a ispunjen je jedan od kriterija za izlazak iz procedure prekomjernog deficita što se očekuje tijekom svibnja, a pad javnog duga dobra je poruka u kontekstu očekivanja boljeg kreditnog rejtinga. Svoj je posao ministar financija Zdravko Marić odradio.
– Posebno sam zadovoljan činjenicom da smo zabilježili pad javnog duga te činjenicom da su izdaci za kamate na dug znatno niži. Kada smo donosili proračun, gotovo nitko nije vjerovao da ćemo ostvariti plan. Ako nastavimo pametno upravljati javnim financijama, moguće je zadržati pozitivne trendove i u 2017. – kazao je Marić za Večernji list.
Agrokor ozbiljna prijetnja
U ostvarenju postavljenog cilja ministru financija naruku su išli politički potresi, točnije pad Vlade jer u tehničkom mandatu Vlada nije mogla stvarati nove troškove ni podlijegati pritiscima interesnih skupina. U ovoj godini situacija je znatno drugačija. Financijski je riječ o jednoj od najtežih godina – treba refinancirati i do 60 milijardi kuna obveza iz minulih godina, uteg je nekoliko arbitražnih postupaka, od onoga s MOL-om do spora s bankama, a treba riješiti i apetite zaposlenika državnih i javnih službi koji nakon dugotrajne krize očekuju povišicu. Agrokor je svakako najveći izazov koji očekuje hrvatske financije i cjelokupno gospodarstvo. Neminovno je da će kriza u tvrtki koja kontrolira dobar dio privatnog dijela domaćeg tržišta usporiti rast BDP-a, ali ako se ostvari još jedna povoljna turistička sezona, a smire apetiti ministara za novim troškovima i nastavi politika čvrste kontrole troškova koju vodi ministar Marić, Hrvatska bi mogla imati bolji rejting, manje kamate, manje poreze, odnosno postati jeftinija i zanimljivija za ulagače.
>> Unatoč krizi u Agrokoru: Addiko banka zadržala procjene rasta BDP-a
>> Zdravko Marić - već ima reformski posao koji mnogi ne naprave za svog mandata
Naslov zvuči obećavajuće ali onda slijedi iznenađenje u obliku Agrokora, nekih starih "obaveza", arbitraža i tko zna, možda još koji kredit koji dolazi na naplatu za koji mjesec. Kada ćemo napokon vidjeti svjetlo na kraju tunela zvanog dužničko ropstvo?