Poduzetnici rade u izuzetno nepovoljnoj klimi, pokazalo je godišnje istraživanje Global Entrepreneuership Monitor na kojem je radilo nekoliko znanstvenica predvođenih osječkom ekonomisticom prof. Slavicom Singer. Svi parametri po kojima se detektira je li Hrvatska poduzetnička zemlja pali su, a ilustrativno je i da je lani prvi put u 13 godina resorni ministar Gordan Maras uskratio financiranje.
U poduzetništvo iz nužde
– U Hrvatskoj postoji 15.000 različitih odredbi po kojima se kažnjavaju poduzetnici. Kad sam otvorio obrt 1986., Jugoslavija i njezina administracija odobrile su mi sve dozvole za 15 dana, a ponašali su se kao servis, a ne represivno tijelo – istaknuo je Petar Lovrić iz HUP-a. Na okruženje negativno utječe i percepcija poduzetnika koja se znatno urušila u Hrvatskoj. Dok u Finskoj 85 posto građana drži da poduzetnici uživaju visoki status u društvu, u Hrvatskoj ih kao ugledne građane percipira samo 42 posto ispitanih.
– Pitao sam neke ljude u Hercegovini zbog čega toliko dobro rade i izvoze, na što su mi odgovorili da oni nemaju toliko države koliko mi u Hrvatskoj. Država im ne puše za vratom – rekao je Božo Prka, prvi čovjek Privredne banke Zagreb. Bez obzira na prepreke i loš ugled u društvu, u Hrvatskoj ipak postoji visok udio građana koji namjeravaju postati poduzetnici. Tako je čak 21 od 100 ispitanih izrazio namjeru ulaska u privatni biznis, ali profesorica Singer upozorava da je motiv za ulazak u svijet poduzetništva nužda.
Zato je motivacijski indeks koji uspoređuje broj poduzetnika koji su tvrtke otvorili zbog ambicije i onih koji su se samozaposlili iz nužde 1,5, dok je prosjek EU 4, što znači da je četiri puta više poduzetnika motiviranih ambicijom, nego nuždom.
Izvozi 90 posto novih tvrtki
Švedska ima otprilike isti broj otvorenih tvrtki na 100 ljudi kao i Hrvatska, oko 7,7, ali ima četiri puta veći BDP po glavi stanovnika, a to prati i motivacijski indeks 8,3, što znači da je toliko puta veći broj tvrtki koje se osnivaju zbog prilike, nego iz nužde. Ipak, ima i dobrih vijesti. Hrvatska ima izuzetno poduzetne zaposlenike i po tome je među top zemljama EU, a prednjačimo i po stopi ulaganja u tehnologiju.
Visok je i udio tvrtki koje traže tržište izvan Hrvatske. Tek je 10 posto novih tvrtki koje nemaju izvoz, a među tvrtkama koje posluju dulje tek je 13 posto njih.
>>Deset milijardi kuna godišnje troši se natransparetno u javnoj nabavi
>>Petar Lovrić izabran za novog člana Programskog vijeća HRT-a
jugu nemereš uspoređivati sa ovom slučajnom hrvatskom. socijala funkcionirala , radnici radili , gradilo se kako tvornice tako i privatne kuće , plaće bile redovite, samo što spodobe sa ćoškatim glavama nisu smjeli urlati za dom spremni , i to je bilo u redu kada vidimo koliko štete i sramote nanose danas hrvatskoj kada to smiju raditi.