Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 141
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Slučaj Lubitz

Liječnik u Hrvatskoj morao bi prijaviti da je kopilot bolestan

Andreas Lubitz zrakoplova nesreća Germanwings
Foto: Reuters/PIXSELL
1/2
31.03.2015.
u 11:59

Nedavna avionska nesreća pokrenula je brojne rasprave, među ostalim i o granici povjerenja

Je li liječnik Andreasa Lubitza, kopilota Germanwingsa koji je namjerno avion sa 149 putnika zabio u Alpe, morao toj kompaniji prijaviti da 27-godišnjak boluje od depresije, pitanje je o kojem se raspravlja u Njemačkoj. U posebnoj skupini zanimanja, poput pilotskog, zaposlenici bi morali ići liječniku kojeg im odredi poslodavac, jedna je od ideja u njemačkoj javnosti. Neke će preporuke zasigurno donijeti i formirana komisija koja će do detalja analizirati sve detalje u ovoj tragediji koja je, uz niz ostalih tema, otvorila i raspravu o granici povjerenja između liječnika i pacijenta.

Regulirano zakonima

Ta je granica u Hrvatskoj regulirana s više zakona te liječnici često nisu upoznati s procedurom, upozorava dr. Đula Rušinović Sunara iz Udruge za promicanje prava pacijenata.

– Liječnik ima pravo na konzultacije s drugim liječnikom te bi u ovakvom slučaju kod nas svaki liječnik specijalist imao dužnost upoznati pacijentova liječnika obiteljske medicine s njegovim stanjem, a on bi potom morao obavijestiti medicinu rada. Liječnik iz medicine rada potom je dužan obavijestiti tvrtku koja bi onda trebala organizirati testiranje za sve zaposlenike jer se identitet pacijenta ne otkriva – objašnjava dr. Rušinović Sunara, koja je bila i predsjednica Međunarodnog odbora Svjetske udruge za medicinsko pravo za zastupnike prava pacijenata.

Dakle, identitet pacijenta se štiti, ali odgovornost liječnika je neupitna. Štoviše, kako objašnjava ova zaštitnica prava pacijenata, liječnik ima kaznenu odgovornost prijaviti nešto što je opasno, a ovdje je riječ o radnom mjestu koje može ugroziti druge živote.

Posao pilota i medicina je svrstala u posao najvećeg psihofizičkog stresa, odnosno rizično zanimanje, kaže dr. Vesna Šerić, priznata neurologinja koja potvrđuje kako liječnik obiteljske medicine mora znati da je neki od njegovih pacijenata suicidalan ili u kakvom drugom rubnom stanju.

– Velika je hajka na nogometaše kada netko umre na terenu, a tada je u pitanju individualna odgovornost. Ovdje se daje povjerenje za stotine ljudi iako čovjek nije besprijekorna zdravlja. Tu je zakazao sustav jer nije u pitanju sistematski kao benefit, nego sigurnost – komentirala je dr. Šerić dodajući da i prema američkim zakonima, primjerice u slučaju epilepsije, liječnik specijalist mora obavijestiti odabranog liječnika o dijagnozi njegova pacijenta. Jasno je da u Hrvatskoj dalje ide procedura i bitno je “mekša” od aktualnih njemačkih prijedloga. Opcija da liječnik direktno informira poslodavca o psihičkom stanju pacijenta nije rješenje, smatra dr. Igor Filipčić, psihijatar i ravnatelj bolnice Sveti Ivan.

– Danas imate ljudi koji su depresivni, rade, bore se, a mi se trudimo da što prije počnu raditi jer im to pomaže. Da javljamo njihovu poslodavcu kako su bolesni, samo bismo ih dodatno stigmatizirali, a to su bolesni ljudi koji se muče. Ovaj je kopilot drugačiji, to nije depresija i krivo se navodi jer je u pitanju neki poremećaj ličnosti. Devedeset devet posto depresivnih ljudi neće nikomu ništa napraviti i Lubitz nije bolovao samo od depresije jer, da jest, on bi učinio nešto samo sebi – kaže dr. Filipčić, koji se u svojoj ustanovi bavi upravo liječenjem niza različitih psihičkih bolesti.

Prema spomenutom njemačkom prijedlogu, ovaj bi psihijatar i njegovi kolege liječnici morali obavještavati o dijagnozama stotina pacijenata koje liječe. Jer mnoga su zanimanja rizična te se za gotovo nijedno ne može jamčiti sigurnost svima, opasni mogu biti i trgovkinja i učitelj i liječnik. Vezano za to ovaj psihijatar nema nikakvu dvojbu te smatra da se mora fokusirati na liječenje koje je u slučaju psihičkih bolesti dugotrajno, što je činjenica koja se često previdi. Posljednjih se dana o zdravstvenom stanju kopilota Lubitza otkriva niz detalja pa tako i onaj da je prestao uzimati terapiju, a naglasak je na depresiji.

Depresija se liječi i razgovorom i lijekovima, liječnik mora savršeno poznavati farmakoterapiju, kako koji lijek djeluje, te bar tri-četiri psihoterapijske tehnike kako bi pronašao najbolju kojom čovjeku može pomoći. S lijekom nećete riješiti njegov problem, riješit ćete simptom. Problem je što se ljudi liječe prekratko, a depresija se mora liječiti najmanje godinu dana. Dakle, kada je pacijent dobro, tek tada ga treba liječiti još godinu dana – ističe dr. Filipčić i ponavlja kako u slučaju Lubitza, kopilota (samo)ubojice, primarna bolest nije bila depresija.

Bez empatije

Oboljeli od depresije traži pomoć, on je tužan i jadan te ne želi nauditi drugima, objašnjava ravnatelj Filipčić i podcrtava kako je Lubitz zasigurno imao velik poremećaj ličnosti što se mora istaknuti.

– Tko želi nešto loše učiniti drugima, ima poremećaj ličnosti. On je psihopat, vjerojatno narcis, a oni su načelno vrlo uspješni, probitačni i nemaju empatiju za druge, no, nažalost, stalno su nesretni jer nisu u središtu pozornosti – zaključio je psihijatar Filipčić.

>> Njemački tužitelji: Lubitz je u prošlosti liječen zbog suicidalnih sklonosti 

>> Detaljna 3D animacija leta Germanwingsa na kojem je poginulo 150 ljudi 

>> 'Lubitz je patio od psihosomatske bolesti. Liječilo ga je nekoliko stručnjaka'

Komentara 17

Avatar Abcda
Abcda
18:28 31.03.2015.

Lijecnici u Hrvatskoj su pojam medicinske etike. Prema nasim , njemacki doktori su nule ...

CD
can.do
18:45 31.03.2015.

Hvala bogu pa se barem mi toga ne moramo bojati. Nema šanse da bi ijedan štićenik Hrvatskog zakona o radu (a to ti je gotovo kao i da si lički medvjed), išao na posao unatoč ispričnici

AA
aabbcc
16:29 31.03.2015.

Ovo je samo priznanje trakasiranja zaposlenih koji su eto prisiljeni sakrivati od poslodavca ako su bolesni. Isto uvesti i za sve radnike , vozace, vojnike, ucitelje, doktore ...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije