Karlovčani i stanovnici Karlovačke županije najviše od svih ulaze u dopušteni minus. Svaka šesta kuna kredita koju su uzeli dolazi iz dopuštenog minusa, a tik do njih su građani Sisačke te Krapinske županije.
Minusi 10 posto
Nerazvijene županije u pravilu imaju veći udio kunskih kredita, i to kao posljedica zaduživanja iz dopuštenog minusa, pokazala je analiza kreditne politike banaka po županijama koja je jučer predstavljena u Hrvatskoj narodnoj banci na Znanstvenom skupu u spomen na dr. Peru Jurkovića, bivšeg hrvatskog guvernera. Analizu kreditne politike banaka po županijama pripremili su Jakša Krišto i Branka Tuškan, a ona pokazuje da stambeni i hipotekarni krediti čine četiri petine ukupnog duga hrvatskih građana. Dopušteni minusi čine 10 posto ukupnog kreditnog udjela stanovništva, a ostatak od približno jedanaest posto podjednako su zastupljeni krediti za automobile i krediti uzeti na kreditne kartice.
Najsavjesniji su po pitanju ulaska u minuse stanovnici najbogatijih županija – kod Istrana i Dubrovčana, primjerice, dopušteni minusi čine svega 7 posto duga stanovništva, ispod 8 posto su još Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija. Što je županija nerazvijenija, njezini stanovnici češće ulaze u minuse. Zagorci, odnosno stanovnici Krapinsko-zagorske županije, hrvatski su rekorderi po peglanju kartica (gotovo 9 posto svih kredita skupi su kartični krediti), dok je svaki deseti Međimurac uzeo kredit da bi kupio automobil. Još zanimljiviju sliku daje valutna struktura kredita po županijama. Proizlazi da su građani Dubrovačko-neretvanske županije imali najviše koristi od konverzije CHF kredita – jer su oni imali najveći udio CHF kredita u svom portfelju – 22,6 posto. Konverzija je otpisala trećinu duga.
Marića posao tek čeka
Visok udio CHF kredita imaju i Istrani – 19,6 posto – lako je moguće da su ti krediti uzeti za kupnju apartmana. Zagrepčani su bili oprezniji i uglavnom su uzimali eurske kredite, 70 posto njih prema 7 posto kredita u švicarcima. Na skupu je govorio i ministar financija Zdravko Marić, koji je ponovio da Vlada ove godine neće mijenjati porezni sustav, no sustav je prekompleksan i nestabilan pa bi i te reforme s vremenom mogle doći na dnevni red.
– Proračunom smo odradili opsežan posao, no to je tek prvi korak, pravi posao tek nas čeka na smanjenju strukturnih nedostataka – rekao je Marić.
>> Ministri imaju kredite ukupno vrijedne 13,36 milijuna kuna
>> Orešković: Vlada je spremna surađivati s poslodavcima
Peglanje je naša zla sudbina..