Vrijeme kad su hrvatski učenici u raznoraznim europskim izvješćima stavljani u sam vrh po broju slobodnih dana u godini, odnosno kad su bili među onima koji su imali najmanje radnih dana, u pravilu od 175 do 180, po svemu sudeći, potrajat će još najduže godinu ili dvije.
Britanci najviše u školi
Kurikularnom reformom mijenjat će se i broj radnih dana za učenike u školskoj godini. Uz opasku da je reorganizacija i produljenje nastavne godine vrlo osjetljivo pitanje, potvrdio nam je to i voditelj kurikularne reforme obrazovanja dr. Boris Jokić.
– Razmišljamo o produženju nastavne godine za pet do deset dana koji bi bili posvećeni posebnim aktivnostima kojima bi se razvijale specifične vještine učenika – primjerice dane posvećene fizičkoj aktivnosti, prirodoznanstvena istraživanja, građanski odgoj. Kroz te dane učenici bi razvijali vještine za koje se do sada uglavnom nije imalo vremena, a i nastavna godina bi se učinila zanimljivijom – kaže Jokić.
Dodaje da prevelikog povećanja broja radnih dana ne može biti, između ostalog zbog klimatskih uvjeta i opremljenosti škola. Naši će učenici u novoj školskoj godini, prema podacima Ministarstva obrazovanja, u školi provesti 180 radnih dana, a manje od njih u školskim klupama sjedit će estonski, talijanski, portugalski i rumunjski učenici koji imaju 12 ili 13 tjedana odmora. Naši imaju 10 do 11 tjedana. S druge strane najviše radnih dana imaju učenici u Velikoj Britaniji, od 185 do 190, te u Finskoj, čiji petnaestogodišnjaci postižu odlične rezultate u PISA istraživanjima, gdje standardna nastavna godina traje 190 dana. U Finskoj škole počinju raditi od 10. do 18. kolovoza, a s radom završavaju 4. lipnja. Finski učenici, kao i učenici mnogih europskih zemalja, imaju i jesenske praznike koji traju od dva do pet dana. Imaju i tri tjedna zimskih praznika te četiri dana za Uskrs. Svaka zemlja u Europi sama organizira školsku i nastavnu godinu ovisno o svojim prilikama, među kojima su bitni i klimatski uvjeti. Voditelj reforme obrazovanja prof. dr. Neven Budak logičnim drži da svaka zemlja organizira školsku godinu kako joj odgovara, ali smatra da bi hrvatska trebala doživjeti promjene.
A drukčiji raspored?
Predugački ljetni praznici, po njegovu mišljenju, kod učenika stvaraju diskontinuitet u učenju, a roditeljima zadaju glavobolje kamo s djecom koja imaju slobodna po dva i pol mjeseca.
– Racionalnije bi bilo praznike rasporediti drukčije. Samo o tome treba dobro razmisliti i napraviti studiju koja bi pokazala sve prednosti i nedostatke postojećeg, odnosno novog rješenja – kaže Budak. Dodaje da bi možda regijama trebalo dopustiti da u zadanom broju radnih dana same rasporede školske praznike. I do sada je bilo slučajeva da su škole u priobalnom području zbog vrućina ili dugačke turističke sezone sa školskom godinom počinjale kasnije nego u kontinentalnom dijelu. Dodatnih desetak radnih dana u nastavnoj godini, drži Budak, moglo bi rasteretiti tjedno opterećenje učenika. Moguće povećanje broja radnih dana za učenike nastavnike, kažu, previše ne dira jer ionako dobar dio učeničkih ferija oni provedu u školama.
>> Lako je đake kažnjavati, a puno teže pomagati im
>> I prvašići znaju da na internetu nije sve istinito
Prvo sto treba je onu djecju pravobraniteljicu preobazrovati. Drugo, da djeca postivaju ucitelje. Trece, od kada se pojavilo ovoliko visih/visokih skola i da za nastavnika tehnickih predmeta moze bilo tko za tehnickim faksom uz polozene pedagoske predmete, pa to je kaos. Pa dodje mi moje dijete kojemu ja moram drzati prirodne predmete. Cak i kemiju moram. Sva sreca sto sam bio ok prolazio, ali i ja vec imam godina i trebam vremena da se sjetim svega da djetetu objasnim.... Zelim sve najbolje uciteljima koji se trude, ali tu...