Kada se na Euru u Francuskoj dogodila diverzija ekstremnih hrvatskih navijača, svi su se sjetili tajne službe, SOA-e. I pitali se je li odradila ovdje svoj posao ili zakazala.
Nisu zakazali, a njihova su saznanja, upozorenja i najave uzeli znatno ozbiljnije u nastavku natjecanja pa (vidljivih) problema s ekstremistima više nije bilo. Ovo je tipični primjer slabog razumijevanja što je posao tajne službe, jer javnost često misli da, ako služba nešto zna, da je ona dužna najavljeni problem i riješiti.
SOA, međutim, prikuplja informacije kako o navijačima ekstremistima, tako i o “svemu drugom”, primjerice korupciji unutar države, no svoja saznanja prosljeđuje drugim mjerodavnim institucijama.
Koje potom moraju odraditi svoj dio posla.
Kako bilo, ekstremni navijači našli su se u ovogodišnjem “Javnom izvješću” SOA-e zavedeni pod “Ekstremizam”. “Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika kod dijela navijača narušavaju sigurnosnu situaciju u RH i njezin međunarodni ugled. Glavni poticatelji su dobro organizirane ekstremističke frakcije unutar glavnih navijačkih skupina... koje sve učestalije djeluju i izvan okvira sportskih događaja”, stoji u izvješću.
U izvješću za oči predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Tihomira Oreškovića, a oni su glavni korisnici informacija SOA-e, navedeni su detaljniji opisi. Ovi ekstremni navijači postali su predmetom “promatranja” SOA-e još pod ravnateljstvom Dragana Lozančića, a nastavljaju se i nakon dolaska novog ravnatelja, Daniela Markića.
Početkom ove godine SOA-i se dogodilo ono od čega i najviše zazire – sukob politika oko preuzimanja vrha Agencije, pa je tako SOA neželjeno mjesecima bila u središtu javnog interesa. No, Agencija je profilirana da više-manje nesmetano radi i pod ovakvom “politizacijom”.
Pod obradom i demografija
Sigurnosno-obavještajna agencija je krovna hrvatska tajna služba,a već treću godinu zaredom javnosti predstavlja svoje “Javno izvješće”. U ovom, za 2016., SOA upozorava hrvatsku javnost da rastu sigurnosne prijetnje, kao i broj “igrača” koji predstavljaju opasnost. Problem je što ugroze postaju nepredvidive, a vrijeme u kojemu se moraju donositi odluke vezane uz opasnosti postaje sve kraće. Kako je riječ o globalnim prijetnjama, SOA se sve jače povezuje s međunarodnim partnerima i sa službama 30-ak zemalja surađuje u Protuterorističkoj skupini (CTG). U zadnje tri godine SOA je, primjerice, utrostručila broj informacija koje šalje u tijela EU.
U izvješću se zaključuje da je stanje sigurnosti u RH i dalje stabilno, no zabrinjavaju sve složenije sigurnosne prilike u okruženju. Terorizam je rizik i za nas.
Prvi put u izvješću SOA problematizira demografsko starenje stanovništva, kao i depopulaciju pojedinih područja zemlje, što ugrožava razvojnu perspektivu RH. U RH ima i lijevog i desnog ideološkog ekstremizma, no SOA ocjenjuje da oni nemaju značajan potencijal za ugrožavanje sigurnosti. Zabrinjava ih, međutim, što je “iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma zamijećeno među mlađom populacijom”. Kada govore o migrantima i izbjeglicama, potvrđeno je kako je taj val poslužio i terorističkim organizacijama za prebacivanje svojih pripadnika u Europu. U SOA-inu epicentru je islamski terorizam. Navodi se kako u RH ima nekoliko desetaka pristaša radikalnog tumačenja islama, od kojih većina nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja. Ipak, situacija jest zabrinjavajuća, jer opasnost prijeti iz susjedstva. Od 2012. oko 900 osoba s područja jugoistočne Europe otišlo je na područje sukoba u Siriji i Iraku. Džihadisti uglavnom potječu iz BiH, Kosova, Srbije/Sandžaka, Makedonije i Albanije.
Među osobama koje su otišle u ratnu zonu ima i žene i djece. Postaju sigurnosni problem pri povratku, a SOA kaže da se u naše susjedstvo vratilo 300 džihadista. Trenutačno se na teritoriju ISIL-a nalazi 6 osoba s državljanstvom RH, dok se jedna osoba vratila u državu u kojoj je prije živjela. To nije RH, jer ovdje se radi o osobama koje imaju dvojno državljanstvo, a nisu etnički Hrvati. SOA navodi da se prvi put i RH našla pod prijetnjom napada putem islamističkih web stranica i videouradaka.
U Ukrajini još petero
Neonacistička scena u RH, koja teži povezivanju s istomišljenicima u EU, ocjenjuje se “malobrojnom” i vrlo malog potencijala ugrožavanja sigurnosne situacije. Slično je i u slučaju lijevog ekstremizma, gdje su domaće radikalne anarhističke skupine u kontaktu s inozemnim anarho-terorističkim pojedincima i skupinama. “Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan”, zaključuju u SOA-i. Zanimljiva je i informacija da su mediji “napumpali” sudjelovanje Hrvata na strani Ukrajinaca u ratu, jer SOA raspolaže podatkom da je do početka 2016. u ukrajinske postrojbe ušlo 19 naših državljana, a sada se ondje nalazi još njih 5.
U izvješću se spominje novost – potvrđeno je i “dobra pozicioniranost osoba iz RH u krijumčarskim kanalima kokaina iz Južne Amerike prema Europi”.
U poglavlju o energetskoj sigurnosti zaključuje se kako bi realizacija Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) s opskrbom plinom iz planiranog LNG terminala na Krku i iz Transjadranskog plinovoda (TAP) na jugu pridonijelo jačanju energetske sigurnosti država u okruženju.
Što se brojki tiče, za 2016. SOA-i je odobren proračun od 315 milijuna kuna. Izdaci za plaće smanjeni su 10 posto, a za modernizaciju uvećani tri puta. SOA i dalje zove zainteresirane za zapošljavanje da pošalju svoj životopis na zaposlenje@soa.hr, no da odmah objavimo i kako izgleda postupak selekcije. Od 416 kandidata u uži krug ušlo ih je 23. Zaposleno je njih – 9!
hrvatska treba lustraciju,,