Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 186
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PREKRŠAJNI ZAKON

Jača uloga policije i inspekcija o kojima će ovisiti učinci reforme

policija
Ivo Čagalj/Pixsell
13.04.2013.
u 18:50

Stotinjak prekršajnih sudaca proći će sredinom svibnja edukaciju u Mariji Bistrici, a slično očekuje i tužitelje

Zbog opsežnih izmjena Prekršajnog zakona sredinom svibnja stotinjak prekršajnih sudaca proći će edukaciju u Mariji Bistrici, ali će se provesti i regionalni sastanci i obilasci osobito četiri prekršajna suda koja će zbog rasterećenja Visokog prekršajnog suda dobiti drugostupanjska vijeća. Na njihove odluke neće se moći žaliti VPS-u jer je tzv. trostupanjsko sudovanje predviđeno iznimno samo u kaznenim postupcima gdje je moguće izreći dugotrajnu kaznu zatvora. U prikazu temeljnih promjena novog Prekršajnog zakona pomogle su nam i sugestije Željke Grgec, predsjednice Prekršajnog suda u Zagrebu. Njezine opaske o temeljnim institutima i važnosti koju imaju, kao i nepredvidivosti konkretnih dosega reforme prekršajnog sustava vrlo su slične opaskama koje nam je iznio i predsjednik VPS-a Zoran Potočki. I ona ističe snažniju ulogu tužitelja u prekršajnom postupku, a kako će to izgledati u praksi i kakve će rezultate polučiti, tek treba vidjeti.

1. Beznačajni 
prekršaj i načelo oportuniteta

Spomenuta dva instituta mogla bi smanjiti broj propisanih prekršaja, odnosno progon za svaku sitnicu. Popis beznačajnih djela nije moguće sada sastaviti, kaže predsjednik VPS-a Zoran Potočki.

– Na to će odgovoriti praksa pokretanja postupaka i sudovi. Zakon to uopćeno definira kao prekršaj gdje je stupanj ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Na definiranju beznačajnog prekršaja i VPS će morati puno raditi radi ujednačavanja prakse. I zbog toga vam ne mogu reći što bi se moglo smatrati beznačajnim prekršajem kako građani ne bi smatrali da je to beznačajan prekršaj. Isto tako ovlašteni tužitelj će procijeniti da nije pametno pokretati neki skupi sudski postupak, nego će opomenom ili na drugi način utjecati na počinitelja. Recimo, nije jednako ako pješak koji je dužan cestu prijeći na pješačkom prijelazu tako ne postupi danju ili noću kad nema prometa. S tim se može povezati načelo oportuniteta pa će policija i drugi ovlašteni tužitelj u svakom pojedinom slučaju procijeniti isplati li se pokretati prekršajni postupak ili ne. Ako neka starija žena, socijalni slučaj, prodaje kiticu cvijeća, ovlašteni tužitelj može i odustati od progona, ali ako prodaje 20 kg gljiva, onda će je goniti. To je stvar procjene i ne mogu ulaziti u to kako se ovlašteni tužitelji pripremaju i kako će primjenjivati zakon, obrazlaže Potočki.

2. Sporazum o priznanju krivnje, sankciji i mjerama

Ovlašteni tužitelj, primjerice policija, i počinitelj mogu pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje te sankciji i mjerama čim tužitelj uruči počinitelju obavijest da će dobiti optužni prijedlog. Pregovarati mogu sve do donošenja odluke o prekršaju.

– I to spada u sferu dosad nepoznatih instituta i u širem smislu u načelo oportuniteta. Dosta je prekršajnih djela kad će počinitelj koji je otklonio razlog zbog kojeg prekršajno odgovara, primjerice cijepio je životinju ili je naknadio štetu, u kojima će se sporazumom moći utvrditi, recimo, da kad tako postupi, neće biti prekršajno gonjen. Sud će takav sporazum samo kontrolirati. Sud ne pregovara s počiniteljima, već sudi na temelju optužnog prijedloga, tumači Potočki.

3. Širi se mogućnost da sud izriče 
blaže kazne

Sud može izreći blažu kaznu od propisane kad je to propisano, ali i kad postoje naročito olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom ili ako mu je barem u većem dijelu naknadio štetu.

– To je jako važno jer su na žalost postojale enormno previsoke kazne za neka djela koja objektivno nisu predstavljala tako strašnu povredu – tumači Potočki.

– Ima dosta prekršaja u zakonima u kojima je minimalna kazna 300.000 kuna, gdje uz uvažavanje znatnih olakotnih okolnosti uz najveće moguće ublažavanje kazna ne bi mogla biti manja od 100.000 kuna, što je i dalje znatan iznos. Sada su proširene granice u kojima se sud može kretati tako da su sudu pružene bolje mogućnosti za pravednije odlučivanje.

4. Troškovi 
postupka 
i naplata kazne

Uvodi se paušal za troškove prekršajnog postupka za drugostupanjsko odlučivanje čime se želi demotivirati okrivljenike da podnose neutemeljene prigovore i žalbe radi odugovlačenja postupka.

– Prije smo imali princip da građanina ništa ne košta dokazivati svoju obranu pa su izjavljivali i neutemeljene pravne lijekove jer su znali da je to besplatno – kaže Potočki.

– To je opterećivalo VPS velikim brojem predmeta. Bilo je poznato da će tako, osobito dok su bili kraći rokovi zastare, postići da taj predmet dođe i u zastaru. Građani su imali jako velike mogućnosti za opstrukciju prekršajnog postupka, neodazivanjem na sud, neprimanjem pismena, traženjem izuzeća... niz mogućnosti da se izbjegne prekršajno kažnjavanje. Čak i u postupku izvršenja nastajale su poznate poteškoće s nemogućnošću izvršenja supletorne kazne zatvora na koju su čekali deseci tisuća ljudi. U pokušaju povećanja učinkovitosti izvršenja sudskih odluka možda su učinjene najveće promjene u zakonu. Ako građanin nije platio kaznu u paricijskom roku, sud je radi naplate slao nalog na Poreznu upravu, ali tijela porezne uprave pokazala su se potpuno neorganiziranima i nepodobnima pa bi nakon godinu dana te predmete netaknute vratili prekršajnim sudovima. Sada to prelazi u obvezu posebne agencije – Fine. Nedavno sam bio na pregovorima s čelnim ljudima u Fini i dali su mi vrlo optimistične odgovore u pogledu naplate neplaćenih novčanih kazni. Koliko će građani Hrvatske time biti zadovoljni, ne znam – zaključio je predsjednik VPS-a.

5. Pribavljanje adrese osumnjičenog prekršitelja

Jedan od krucijalnih problema ne samo prekršajnog sudovanja nego uopće jest pitanje dostave. Dostavu je jako teško provesti zbog nepoznatih adresa, promjena adresa... Sada se uvodi obaveza za službenu osobu koja utvrđuje prekršajno djelo da od počinitelja zatraži njegovu izjavu o njegovoj sadašnjoj adresi i podacima gdje ga se može naći. Počinitelj je već obaviješten da može očekivati prekršajni postupak, u slučaju neprimanja prvog poziva za sud, moći će se ići na oglasnu ploču, bit će pojednostavljen postupak dostave ili uručenja sudske odluke...

6. Zastara prekršajnog progona

Prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine od počinjenog prekršaja, a kod obveznog prekršajnog naloga nakon tri godine. Ukinut je tzv. relativni zastarni rok prema kojem je progon trebao biti pokrenut u roku od dvije godine od počinjenog prekršaja. Taj će se rok primjenjivati samo na prekršaje počinjene prije 1. lipnja. Izrečena sankcija ne može se pak izvršiti kad od pravomoćnosti odluke protekne tri godine, a kod zamjene novčane kazne radom za opće dobro, odnosno zatvorom zastara ne teče za vrijeme njihova izvršenja.

7. Zamjena novčane kazne radom za opće dobro

Novčana kazna od 2000 kuna koju se ni prisilno nije uspjelo naplatiti u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu zamijenit će se radom za opće dobro po principu svakih započetih 300 kuna za dva radna sata, no rad ne može biti kraći od šest ni dulji od 240 sati. Prekršitelji u većim gradovima imat će veće mogućnosti izbora rada za opće dobro nego u manjim sredinama s obzirom na to da se rad izvršava u mjestu prebivališta počinitelja.

8. Zamjena 
novčane kazne zatvorskom

Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši svojom krivnjom u roku koji je za to određen, novčana kazna zamijenit će se kaznom zatvora. Kad je očito da rad za opće dobro kod nekih počinitelja ne bi imao svrhu ili kad je počinjen težak prekršaj, novčana kazna iznimno se može odmah pretvoriti u zatvorsku. To vrijedi i za sve one koji nemaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj. Neplaćena kazna zamijenit će se danom zatvora za svakih započetih 300 kuna, no zatvor ne može biti kraći od tri dana ni dulji od 60 dana.

9. Što s postojećim slučajevima nakon što 1. lipnja izmjene

Prekršajnog zakona stupe na snagu? Visoki prekršajni sud rasteretit će se možda i desetak tisuća predmeta prema procjenama predsjednika toga suda. Te će predmete preuzeti drugostupanjska vijeća prekršajnih sudova u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Ako izvršenje prekršajnih sankcija koje budu izrečene do 1. lipnja ne bude dovršeno, provest će se po novom zakonu. Nove odredbe o obveznom prekršajnom nalogu primjenjuju se i na prekršaje za koje ovlašteni tužitelj nije izdao prekršajni nalog ili podnio optužni prijedlog.

Povoljne zakonske izmjene o primjeni oportuniteta te sporazumijevanju ovlaštenog tužitelja i prekršitelja također će se primjenjivati u slično propisanim slučajevima i za prekršaje počinjene prije 1. lipnja. Odredba o određivanju paušalnog iznosa troškova postupka primjenjivat će se od 1. lipnja i na postupke u tijeku ako okrivljenik prigovor ili žalbu podnese nakon 1. lipnja. Dakle, tko to kani i može, svakako to treba učiniti prije 1. lipnja. Što se ostalih gore spomenutih situacija tiče, sudbina prekršitelja u rukama je ovlaštenih tužitelja, policije i inspekcija. Ovisno o tome kojom će dinamikom oni povlačiti poteze, oni koji počine prekršaj do 1. lipnja doći će ili neće doći pod utjecaj povoljnijih izmjena Prekršajnog zakona.

>> Tko ne plati kaznu neće moći dobiti vozačku ni prometnu

>> Čekate li zastaru, završit ćete u ovrsi ili zatvoru

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije