Dokumenti iz arhiva su javni i dostupni svima, ali oni iz trezora se ne vade, umjesto originala na korištenje se mogu dobiti samo snimke
Najvrednije od najvrednijeg iz hrvatske povijesti. To je opis gradiva koje je pohranjeno u najčuvanijem trezoru Hrvatskog državnog arhiva. Godinama u njega nije kročio nitko osim deset zaposlenika koji se brinu o održavanju i sigurnosti, a sada su naša novinarka i fotoreporter uz posebnu dozvolu zavirili u trezor te vidjeli kako izgledaju originali nekih od najvažnijih hrvatskih povijesnih dokumenata: Hrvatsko-ugarska nagodba, Slavonska grbovnica, dokument kojim je Petar Zrinski imenovan hrvatskim banom, zapisnik o ujedinjenju u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba…
Kroz podzemne hodnike
Trezor je sagrađen 1913. godine, kada je podignuta i cijela zgrada na Marulićevu trgu, baš s ciljem da se u njemu čuva najvrednije gradivo. Da bi se došlo do njega, treba proći gotovo stotinu metara podzemnih hodnika, pravi labirint pun povijesnog gradiva, a hodanje njime je poput putovanja kroz stoljeća hrvatske povijesti. Arhiv je, naime, središnja državna arhivska ustanova koja čuva više od 29.000 dužnih metara gradiva sve od 10. stoljeća do današnjih dana. Radi se o dokumentima nastalim djelovanjem tijela državne uprave i pravosuđa te prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i vojnih ustanova i djelatnošću istaknutih pojedinaca. Ono najznačajnije nalazi se na kraju “labirinta”, u trezoru koji čuvaju masivna vrata i rešetke.
Original Riječke krpice
Do trezora nas je doveo Ladislav Dobrica, načelnik Odsjeka za starije i vojno arhivsko gradivo i jedan od nekolicine posebno ovlaštenih osoba koje smiju pristupiti trezoru.
– Ovdje se ne može izdvojiti najznačajnije gradivo jer je doslovno sve najznačajnije, zato i jest pohranjeno ovdje – objašnjava Dobrica dok na ruke stavlja posebne rukavice nužne za baratanje zaštićenim gradivom. Prvu nam pokazuje škrinju povlastica koju je 1643. godine dao izraditi Sabor Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Služila je za pohranjivanje isprava, povlastica i zakona tako da zapravo simbolički predstavlja početke Hrvatskog državnog arhiva. Otvarala se uz pomoć tri ključa, koji se također čuvaju u trezoru, a bili su u vlasništvu bana, podbana i bilježnika. Još je starija Slavonska grbovnica kojom je 1496. godine slavonsko plemstvo dobilo novi grb. Prikazuje kunu na štitu, a radi se o grbu koji se i danas nalazi na kruni grba Republike Hrvatske.
Posebno je zanimljiv dokument kojim je habsburški kralj Leopold I. Petra Zrinskog imenovao hrvatskom banom 1665. godine. U ispravi kralj veliča obitelj Zrinski, no kasnije je upravo on dao pogubiti Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana.
– Imamo i jedan dokument za koji treba dobro oko. Radi se o najpoznatijem korištenju škara i ljepila u našoj povijesti – nastavlja Ladislav Dobrica dok nam pokazuje original Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868., odnosno njezin dio poznat pod nazivom Riječka krpica kojim je Rijeka na prijevaru predana Mađarima. Tu je i zapisnik sa saborske sjednice na kojoj su 1918. godine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija proglašene neovisnom državom te ujedinjene u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba.
Povjesničari, ali i građani
Gradivo koje se čuva moglo bi se proučavati godinama, napominje Ladislav Dobrica. S obzirom na to da je javno, svatko ga može tražiti na uvid, baš kao i svaki drugi dokument iz arhiva, ali na korištenje će dobiti snimke. Originali se ne vade iz trezora gdje se čuvaju u kontroliranim uvjetima, pod hladnim svjetlom.
– Gradivo najčešće traže istraživači, povjesničari i studenti, ali dolaze i građani koji uglavnom istražuju povijest svoje obitelji. Za to traže matične knjige i slične spise – govori Ljerka Vuk Bilić, načelnica Odsjeka za kulturno-prosvjetne aktivnosti te dodaje da će se u arhivu, kako bi se približio građanima, sutra održati Dan otvorenih vrata. Zainteresirani mogu saznati sve što ih o arhivu zanima, poput načina korištenja građe, a na svaki će se puni sat od 9 do 18 organizirati i stručno vodstvo.
>>Arhiv u raskošnoj palači čuva dragocjene tajne iz vremena Dubrovačke Republike
lijepo treba cuvat arhive al eto nazalost pitam se zakaj nemogu unatoc obecanju vjdjet arhivu od pokojnog oca i brata hrvate domoljube al prave domoljube ne kunolovce a i svoj arhiv zelim vidjet al nemogu a vecernjak mi nek ne brani komentare a ako mi zabranjujete vec komentar onda mi izbrisite o profil jer cu vas tuzit iako vas to ne brine al guspodo i drugovu bez cenzure molim imajte postovanja prema nama bar malo