Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 167
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
POLEMIKA U SABORU

Pernar: Krim nije na silu zauzet. Plenković: Ne znam tko to može reći nakon agresije na Hrvatsku

Ivan Pernar i Andrej Plenković
Foto: Jurica Galoić/Patrik Macek/PIXSELL
1/8
26.10.2016.
u 18:45

–Da se ovakva retorika koju vi sada govorite ovdje, poštovani kolega Pernar, primjenjivala na RH, onda mi danas ne bismo imali 56 tisuća četvornih kilometara, rekao je premijer

Premijer Andrej Plenković predstavlja danas u Saboru zaključke prošlotjednog Europskog vijeća koje se, podsjetio je, najviše bavilo migracijama, odnosima EU s Rusijom, trgovinskim sporazumom s Kanadom, ali i ostalim globalnim problemima. S njime su bili i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier te ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić koji, kako je kazao, aktivno sudjeluju u temi migracijske krize. Poručio je kako je Hrvatska u Europskom vijeću "kvalitetno prihvaćena" te dodao kako su trgovinski sporazumi važni i za Hrvatsku.  

– Smatramo da je sporazum s Kanadom prilika koja će povećati poslovne mogućnosti i za europska poduzeća u Kanadi, a samim time i za hrvatska poduzeća ukidanjem ili snižavanjem carina. CETA bi trebala donijeti opipljive koristi europskim potrošačima i poduzećima i to u većini slučajeva odmah nakon stupanja na snagu – kazao je Plenković te dodao kako bi tada Kanada ukinula carine u vrijednosti od 400 milijuna eura na robu podrijetlom iz EU, a na kraju prijelaznih razdoblja za ukidanje carina ta će brojka narasti na 590 milijuna eura godišnje. Najavio je da će sutra na sjednici Vlade donijeti odluku o sporazumu o strateškom partnerstvu između Kanade i EU.  

Govoreći o migrantskoj krizi, kazao je kako će u djelovanju europske granične i obalne straže sudjelovati i naši pripadnici, osobito pripadnici MUP-a.  

– Pritom smo potpuno svjesni kako će službenici granične policije, unatoč cijelom trudu da riješe problem migracijskog rizika na vanjskim granicama EU, dati doprinos koji je bitan u rješavanju ovog problema, ali ne mogu biti jedini koji će ga riješiti u smislu zaštite vanjskih granica. Kad je riječ o Hrvatskoj, mi kontinuirano dajemo doprinos operacijama Frontexa te pružamo potporu državama na tzv. istočnomediteranskoj ili zapadnobalkanskoj ruti, dakle onima u EU i onima koji su izvan EU i nastavit ćemo aktivno pridonositi radu nove agencije i u pogledu ljudstva i u pogledu tehnike – pojasnio je Plenković.  

Zastupnici su pozdravili odluku premijera da ih izvještava nakon svakog sastanka, međutim, SDP-ov Joško Klisović tražio je konkretnije odgovore na određena pitanja, no nije ih dobio.  

– Prošlotjedno Europsko vijeće bila je borba s neuspjehom i to po svim točkama dnevnog reda. U pitanju migracija imamo prebacivanje fokusa s balkanske rute na srednje mediteransku rutu usprkos upozorenjima arhitekata dogovora s Turskom da je stanje u Alepu i Mosulu kao i ono u Turskoj tempirana bomba koja može eskalirati i eksplodirati svakog trenutka i preplaviti Europu novim milijunskim brojem migranata i izbjeglica. U trgovinskoj politici imamo nemogućnost da se s Kanadom, zemljom s kojom dijelimo iste vrijednosti i koja nam je saveznik u mnogim pitanjima sklopi koristan trgovinski sporazum u trenucima kada je Europi nasušno potreban rasta i zapošljavanje. U vanjskoj politici imamo nemogućnost da se definira dugoročna strategija prema Rusiji zbog brzog pogoršanja situacije u Siriji, posebice u Alepu, te različitih interesa država članica prema samoj Rusiji – nabrajao je Klisović te zamjerio da od premijera zastupnici nisu dovoljno čuli o hrvatskim pozicijama jer je tako važnih pitanja kao što su migracije, CETA, moguće pooštravanje sankcija Rusiji, stanje u Siriji i Brexit.  

– Od Vlade nismo čuli koji su njezini prioriteti u upravljanju migracijama? Pitam predsjednika Vlade ima li ova Vlada iste prioritet kao i SDP-ova i hoće li ih dosljedno slijediti pri upravljanju migrantskim kretanjima i pronalaženju zajedničkog europskog rješenja migrantskog pitanja? Također pitam i na koji će se način i s kojim sposobnostima Hrvatska uključiti u europske napore za stabiliziranje područja koji generiraju migracije posebice na Bliskom istoku i u Africi? Pristupanje Bugarske i Rumunjske Schengenu do daljnjega se odgađa zbog migrantskog pitanja. Što je u tom kontekstu s hrvatskim pristupanjem Schengenu? Podržava li Vlada prebacivanje fokusa EU s balkanske rute na srednjomediteransku, odnosno na migracije iz Afrike? Uz puni fokus EU na balkansku rutu nismo uspjeli riješiti problem, kako ćemo tek biti uspješni kada se fokus makne. Što Vlada misli poduzeti po tom pitanju? Glede trgovinskog ugovora s Kanadom, mene zanima kako Vlada gleda na odbijanje Valonije da se suglasi s ugovorom, jedne regije koja niti jedanput nije digla to pitanje, niti je imala primjedbu na kanadski ugovor u Odboru regija EU – zanimalo je Klisovića, no nije dobio odgovor ni na jedno pitanje.I HDZ-ova Gordana Jandrokovića je pitao o stavu HDZ-u o Dublinskom protokolu na temelju kojeg se izbjeglice vraćaju u prvu državu u kojoj su registrirane, no ni na to pitanje nije dobio odgovor.  

SDSS-ov Milorad Pupovac upozorio je na neizvjesnost oko broja izbjeglica s kojim se možemo susresti.  

– Ne vidimo djelovanje mehanizama čak niti kriznih intervencija, čak ni onoga što nazivamo menadžiranje konfliktom ili povremeno rješavanje krize. Nažalost, mi se bavimo pitanjima izbjeglica iz Sirije, a zapravo prostor da se stvaraju izbjeglice iz drugih zemalja se samo proširuje jer konflikt postoji ne samo unutar sirijske nego i regionalne dimenzije s globalnim motivima ili globalnim akterima – kazao je Pupovac te od premijera zatražio da ih izvijesti o tome s kojim podacima raspolaže, kakva su očekivanja po pitanju izbjegličke krize u Hrvatskoj te kako će se Hrvatska po tom pitanju postaviti.  

Govoreći o trgovinskom sporazumu s Kanadom, Pupovac je naglasio kako treba zadržati i sačuvati vrijednosti socijalnih, ekonomskih i drugih politika koje Europu čine Europu neovisno o tome koliko su one danas ozbiljno na kušnji ili su već uvelike narušene na pojedinim prostorima zbog neoliberalnih predominantnih politika koje su prisutne i na samom europskom tlu.  

Ivan Pernar iz Živog zida ustvrdio je da Hrvatska radi ono što joj Bruxelles nalaže.  

– Meni je žalosno što Hrvatska nastavlja s politikom sankcija prema Ruskoj Federaciji iako od tih sankcija nema ama baš nikakve koristi, već samo ekonomsku štetu čega smo svi svjedoci. I mjere poput uvođenja viza za ruske državljane su se također pokazale kao kontraproduktivne za naš turizam. Htio bih se osvrnuti na još jednu stvar, rekli ste da treba poštivati teritorijalni integritet pa zato Rusi navodno su krivi za krizu istočnoj Ukrajini, što je po meni pogrešna činjenica jer u istočnoj Ukrajini Rusija nema svoju vojsku niti policiju, niti djeluje tamo. A što se tiče Krima, Krim nije na silu zauzet, to je bila volja naroda. Na Krimu nije jedan metak bio ispaljen, tamo su građani Krima sami na referendumu odlučili da žele biti dio Rusije – nabrajao je Pernar, a Plenković mu je uzvratio da je iznenađen da jedan hrvatski zastupnik ima takvu retoriku.  

– Ne znam tko bi to u Hrvatskom saboru nakon iskustva agresije na Hrvatsku 1991. mogao s iole malo boljom informiranosti od ove vaše zauzimati ovakva stajališta kada je riječ o kršenju međunarodnoga prava, kada je riječ o nepoštivanju bilateralnih sporazuma i kada je riječ o aneksiji teritorija druge zemlje. Da se ovakva retorika koju vi sada govorite ovdje, poštovani kolega Pernar, primjenjivala na RH, onda mi danas ne bi imali 56 tisuća kvadratnih kilometara, onda dijelovi RH koji su danas integralni dio našega teritorija vrlo vjerojatno ne bi bili dio našega teritorija, a to je nešto o čemu vi u svojim nastupima možda ne vodite računa, ali vodite računa da vi niste taj koji kreira vanjsku politiku RH, nju kreira hrvatska Vlada u suradnji s predsjednicom, a ona će biti odgovorna u skladu s međunarodnim pravom i u skladu s europskim vrijednostima – kazao je Plenković. Govoreći o viznom režimu, pojašnjava kako on nema veze sa sankcijama Rusiji, već je dio naših pristupnih pregovora u EU.  

– Točno je da je to dovelo do određenih poteškoća u smislu broja turista koji dolaze bilo iz Rusije, bilo iz Turske, ali zato postoje hrvatska veleposlanstva, zato postoji suradnja s turoperatorima, s turističkim agencijama koje mogu na vrlo kvalitetan način riješiti problem koje imaju i druge zemlje članice EU, a isto tako primaju turiste iz onih zemalja za koje je to potrebno – naglasio je Plenković.

U završnom obraćanju premijer Plenković ipak je odgovorio na Klisovićeva pitanja o stavovima Hrvatske o pitanjima o kojima razgovara Europsko vijeće.

– Po pitanju migracije, imamo jasne i čvrste stavove, riješiti problem na izvorištu, dakle štititi vanjske granice EU, poštovanje dogovora s Turskom, kontrolu granice ćemo urediti tako da će MUP, koji je već podigao pripravnost, znati sve, pa već sada nema većih zabilježenih dolazaka, poštivat ćemo međunarodne ugovore, podržavamo reviziju Dublinskog sporazuma, kao i punu primjena schengenskog sustava. Naravno da ćemo pri tome biti i humani, to je izuzetno važan aspket i onaj tko u Hrvatsku dođe bit će ljudski tretiran i poštovan – najavio je Plenković te dodao kako po pitanju trgovinske politike Hrvatska pristaje na sve što će biti korisno za hrvatske poduzetnike. Zaključio je kako je protiv bilo kakve demagogije, jer je riječ o ozbiljnim procesima koji se detaljno promišljaju.

Osvrnuo se i na Brexit. – To je tema o kojoj još moramo detaljno raspravljati, posljedice tog negativnog referenduma koji je bio krajnje nepotreban. Ja sam jako otvoren i spreman za svaku europsku temu otvoriti raspravu jer se to tiče Hrvatske. Moja je želja da ovakve teme budu tematske, ja imam svu otvorenost i spremnost da o njima razgovaramo, ali ne o svim temama u jednom trenutku, nego o svakoj zasebno. Ta praksa će podići svijest o istinitim i činjenično potvrđenim informacijama – naglasio je Plenković te najavio da će stati na kraj plasiranju netočnih informacija koje građani nemaju vremena provjeravati jer vjeruju medijima i ljudima koji ih plasiraju. Ova Vlada je za EU, jednako kao i HDZ, dodao je. Bosna i Hercegovina će, dodaje, biti apsolutni prioritet Hrvatske.

>> Sveprisutni Pernar se ne zaustavlja: Na Fejs stavio video svojih govora u Saboru

Komentara 236

NE
Neonacionalist
17:57 26.10.2016.

Mislim da se ne može tek tako uspoređivati Krim i Hrvatska kako to čini Plenković , naime djelovi hrvatskog teritorija kojeg su Srbi nasilno okupirali i proglasili tzv.Srpskom Krajinom ne samo što se nikada tako nisu zvali već pripadaju povjesnim hrvatskim pokrajinama Dalmaciji, Liki, Kordunu, Baniji i Slavoniji koje nikada ali baš nikada nisu bili u sastavu nijedne srpske države niti blizu a bile su uostalom mješanog etničkog sastava a Srbi su se na ta vjekovna hrvatska ognjišta naselili sa prodorom Turaka u 16.st. S druge strane Krim je povjesno i etnički pripadao Tatarima odnosno Krimskom kanatu u sastavu Osmanskog Carstva od kojeg su ga Rusi osvojili u 18.st. te su ga postupno naselili i Krim je bio dio Rusije sve dok ga Hruščov nije jednostrano dodjelio Ukrajini u okviru tadašnjeg SSSR-a ali i tada pa sve do nedavne aneksije Krim je imao status autonomne republike u okviru Ukrajine .

DU
Deleted user
18:05 26.10.2016.

rješavajte stanje u zemlji

Avatar Kroettelsfrkatsch
Kroettelsfrkatsch
19:57 26.10.2016.

Pernar, Srbi imaju takav isti plan u Hrvatskoj kao Rusi (uljezi) na Krimu...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije