U predloženoj reformi školstva najveću organizacijsku promjenu trebale bi doživjeti opće gimnazije. U njima bi nakon drugog razreda učenici birali usmjerenje, odnosno jedan od sedam ponuđenih modula.
Šuvarove srednje škole
Tri su modula iz prirodoslovno-matematičko-tehničkog područja, tri iz jezično-društveno-humanističkog područja i jedan iz umjetničkog. Tako zamišljena organizacija općih gimnazija, koja bi prema planu reforme trebala zaživjeti 2020./21. školske godine, mnoge je asocirala na Šuvarove srednje škole. Zbog toga je već dio javnosti kolokvijalno naziva “šuvaricom”, a stručnjaci iz STEM područja (engleski pojam - znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) boje se da će takve gimnazije većinu svojih učenika “gurnuti” prema društvenim i humanističkim fakultetima.
– Problem je što Ekspertna radna skupina nije napravila analizu kako će se model izbornosti odraziti na broj djece koja će izabrati STEM područje i kako će se izbornost odraziti na njihovo znanje. Moja je procjena da će veći broj učenika ići linijom manjeg otpora i izabrati lakše društveno humanističke module i da će se zbog toga još dodatno smanjiti interes za fakultete iz STEM područja. A takvih je na Sveučilištu u Zagrebu 17, odnosno polovica – objašnjava docent dr. Matko Glunčić s fizičkog odsjeka PMF-a. Riječ je o biotehničkim, biomedicinskim, tehnološkim, tehničkim i prirodoslovno-matematičkim fakultetima.
Glunčić podsjeća da kadrova iz STEM područja manjka u cijelom EU, a da i Hrvatska mora stimulirati upis studenata na te fakultete. – Na zagrebački PMF-u 60 posto studenata dođe iz općih gimnazija, a opće gimnazije pohađa više od 60 posto ukupnog broja gimnazijalaca. Istraživanje koje sam proveo među svojim studentima pokazalo je da se tek potkraj trećeg i u četvrtom razredu većina učenika odlučuje što će studirati. Tako je na pitanje studiraju li ono što su željeli studirati nakon 2. razreda gimnazije njih 83 posto odgovorilo – ne, a 80 posto ih je tek tijekom trećeg razreda odlučilo prijaviti fiziku za državnu maturu kako bi se mogli upisati na jedan od STEM fakulteta. To govori da velik broj gimnazijalaca u drugom razredu još nije odlučio o svojoj budućnosti.
Pokušaj da se reformom školstva opće gimnazije pretvore u šuvarice potpuno je pogrešan – kategoričan je Glunčić. Dodaje da je sam napravio istraživanje jer Ekspertna radna skupina to nije učinila. Posebnim problemom smatra činjenicu da sve gimnazije ne moraju ponuditi svih sedam izbornih modula, već mogu učenicima ponuditi izbor između jednog društveno-humanističkog i drugog prirodoslovno-matematičkog. Može se dogoditi da u ponuđenim modulima recimo ne bude fizike i automatski se učenici neće moći upisati na neke od STEM fakulteta.
S reformom ne treba žuriti
– Problematičan je i uvjet da modul može biti ostvaren ako ga izabere najmanje 10 učenika. Taj će kriterij teško biti zadovoljiti u malim gimnazijama, a takvih s četrdesetak učenika po generaciji u Hrvatskoj je više od 70 posto. Vrlo je vjerojatno da u mnogima od njih neće biti dovoljan broj djece zainteresiran za STEM modul – naglašava docent Glunčić. Dodaje također da predmetni kurikulumi nisu rađeni u skladu s modelom izbornosti u općim gimnazijama. – Ekspertnu radnu skupinu treba proširiti stručnjacima iz STEM područja, a i u radne skupine treba uključiti relevantne stručnjake koji znaju što žele postići i na koji način. Apeliram da se ne žuri, reformu ne treba zaustaviti, ali je treba doraditi – poručuje Glunčić.
>>Najjači poticaji za umjetničke, prirodne i tehničke fakultete
>>Najatraktivniji FER, medicina i ekonomija
Kada danas netko ide strudirati nešto za što niti danas nema dovoljno posla, to je stvarno glupost. Na mom strojarskom faksu nas je na prvoj godini bilo 56, a ista generacija ekonomije je imala 800 studenata (na istom sveučilištu). Bez tehničkih fakulteta nema napretka i nema posla i za ostale. I za kraj samo da navedem, da je moje obrazovanje traženo i posla se može naći.