Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, Socijaldemokratska partija Hrvatske... – imena su to dijela od 12 političkih stranaka osnovanih početkom 90-ih. Uočljivo je da je tada, ali i kasnije, u nazivima stranaka prevladavala riječ “hrvatska”.
No, u posljednjih nekoliko godina svjedočimo rađanju mnoštva novih političkih stranaka čija imena (i njihove kratice) unose neki posve novi trend na našu političku scenu. Tako sad imamo mlade političke stranke nazvane: ORaH, Hrast, Živi zid, Most, Novi val – stranka razvoja, Nacionalni forum i Radnička fronta. Tu su još i Hrvatska zora – stranka naroda, Narodna stranka – Reformisti, Hrvatska konzervativna stranka, ali i najnovija, stara tek nekoliko dana, Bandić Milan 365 – stranka rada i solidarnosti.
Novi val – stari političari
Iako stranke određuju (ili bi trebali određivati) njihovi programi, članovi i vodeći ljudi, nešto ipak govore i – imena. A što se iz tih imena može iščitati, zašto sada sve manje stranaka u svom nazivu ima riječ “hrvatska”, zašto se uzimaju efektni, zvučni i simbolični nazivi? – Platforma kojom se 90-ih htjelo privući ljude bila je isključivo ideja hrvatske samostalnosti i demokratskog razvoja. To su tada bile nosive ideje i jasno su se prepoznavale iz naziva stranaka. Sad imamo situaciju kada se više radi o nekoj vrsti “tržišnog nadmetanja” gdje je bitno nekoga osvojiti kratkom porukom, simboličnim nazivom, nekom efektnom riječju koja ne govori o tome kakav je program stranke. Sad je poanta u tome kako prodrijeti do ljudi, postići da oni zapamte vašu stranku i da im ona postane dio rutine. To su marketinški principi koji idu za tim da se predstavite, osvojite i zadržite pozornost – uzvratila nam je komunikologinja Smiljana Leinert Novosel dodavši da se nekada iz imena stranke iščitavao program, dok se za nove stranke to sad baš i ne bi moglo reći.
– Recimo, Jurčićev Novi val. Oni su nešto novo, što preplavljuje, dominira, ali kad pogledate sadržajno vidite da tu stranku čine ljudi koji su već dugo u politici pa se postavlja pitanje što oni novoga uopće mogu dati. ORaH je pak odlično spojio svoju ideju održivog razvoja s nazivom stranke. Živi zid pokazuje što oni rade, oni su bedem koji nešto brani, ne dopušta. No, to je više ime za aktivističku skupinu nego za stranku. Oni aktivističku ideju žele pretvoriti u stranački potencijal. MOST, znači da bi oni spajali, a Radnička fronta poručuje – radnike su svi zaboravili, ali mi nismo – kaže S. Leinert Novosel.
Etiketa za kratku upotrebu
– Uglavnom, dok se prije i nazivima stranaka poručivalo da najprije treba imati Hrvatsku, državu, sad se iz stranačkih imena može iščitati da treba vidjeti tko je izigran i kome je loše pa onda ići u borbu za kvalitetniji život. Poruke su da je sad na red došla i kvaliteta života – analizirala je nova imena S. Leinert Novosel.
– Devedesetih se moralo u imenu stranke početi s riječju “hrvatska” jer je to bila identifikacijska naznaka. U vrijeme stvaranja države atribut “hrvatska” bio je u prvom planu. Da to u imenu niste imali, proglašavalo bi vas se jugonostalgičarskom strankom. No, sad taj atribut postaje anakronizam. Zapravo, ona potreba ili atribut koji nije trenutačno zadovoljen, dominira nad svima ostalima, i zato sad imamo imena stranaka koja odražavaju dominantne potrebe ovog vremena – kaže politolog Ivan Šiber.
A osnivanje stranke imena Bandić Milan 365, komentirao je riječima da se na ime jednog čovjeka može zaigrati, ali da je to etiketa za kratku upotrebu.
>>Tko je tko u stranci Bandić Milan - 365 - stranka rada i solidarnosti
>>Karamarkov profil na Fejsu uređuju profesionalci
Fidesz ili Mađarski građanski savez, Slovenska demokratska stranka, Austrijska pučka stranka, Sozialdemokratische Partei Deutschlands, Češka socijaldemokratska stranka... sve imena najvećih stranaka u ovom dijelu Europe. I sve se brinu za "kvalitetu života" stanovništva u svojim zemljama. No kao i što je na Titanicu orkestar svirao dok je brod tonuo, tako i Večernjakovci još jednom o nekakvoj ideološkoj magli kao tobože presudnoj temi u ovoj zemlji.