Zaostajete, neučinkoviti ste i trebate pomoć, procijenila je europska povjerenica za regionalnu politiku Corine Creţu, koja je odmah nakon stupanja na tu dužnost potkraj lanjske godine osnovala radnu skupinu, tzv. implementation task force, za zemlje koje su nakon povlačenja sredstava EU za velike nacionalne projekte u alokacijskom razdoblju od 2007. do 2013. ostale ispod europskog prosjeka.
– Prevrnut ću svaki kamen i istražiti svaku mogućnost kako bih ubrzala investicije u tih osam zemalja – rekla je povjerenica Corina Cretu u siječnju, najavljujući početak rada posebne radne grupe.
Hrvatska najgora
Hrvatska je, što je prešućeno našoj javnosti, ocijenjena najgorom te joj je u skupini zemalja u kojoj su još Bugarska, Češka, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, nametnuta pomoć u jačanju administrativnih i izgradnji institucionalnih kapaciteta kako bismo povećali apsorpciju sredstava te riješili zaostatke vezane uz provedbu, poglavito velikih infrastrukturnih projekata u području prometa i zaštite okoliša. Činjenica je, naime, da mi tek od polovice 2013. koristimo kohezijske fondove, no i iskoristivost strukturnih fondova debelo je ispod prosjeka EU od 60%. Iako se Vlada hvalila nizom velikih i spremnih projekata, lanjska joj je godina prošla u „programiranju". Ove je godine pak dosad objavljen samo jedan natječaj za kohezijsku politiku za male i srednje poduzetnike, dok je ukupna alokacija za razdoblje od 2014. do 2020. čak 10,6 milijardi eura – više od milijarde eura godišnje – i to samo iz proračuna EU.
– Činjenica je da smo se dosad mučili i sa 150 milijuna eura godišnje, a sada nam se nudi i osam puta više – 1,13 milijardi eura. Ne budemo li proaktivni, ni tzv. task force nas neće spasiti – kaže Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, koji radnu skupinu EK u Hrvatskoj percepira kao upozorenje i želju da se pomogne slabijima. Ne računajući „svježe", kohezijske fondove, i strukturni, iz kojih smo iskoristili samo 45% sredstava, jako nam loše idu, tvrdi Savić, pa otud vjerojatno i Vladino prešućivanje radne skupine EK. Sve je izglednije da milijune eura rezervirane za nas nećemo moći iskoristiti. Slovačka je, primjerice, više od 90% novca, ali i puno drugih zemalja, usmjerila u javne investicije, što je u godinama krize jedan od rijetih izvora sredstava, i krajnje je vrijeme da se i mi probudimo.
– Ima mehanizama, može se, ali treba imati organiziran sustav i država mora znati što želi, a mi svaštarimo. Priča se o novcu i razvoju, a netko mora snositi odgovornost ako nam propadne milijarda eura godišnje – smatra Savić.
– U proračunu više nema novca za kapitalne investicije pa se javni sektor mora okrenuti fondovima i zbog javnog duga i deficita, poglavito ako se zna da projekti koji se financiraju iz fondova EU ne ulaze u parametre zaduženosti, a znatno mogu pomoći u generiranju gospodarskog rasta i stvaranju novih radnih mjesta. To znači da nam trebaju veliki projekti, a oni realno nisu pripremljeni na vrijeme – kaže i Ivana Matković Mikulić, voditeljica EU deska Hypo Alpe Adria banke.
Ne samo da je problem administracija u resornom ministarstvu iz kojeg puno djelatnika, čim stekne određena znanja i iskustva u pripremi fondova EU, odlazi u privatni sektor. Na lokalnoj razini, gdje nema ni kapaciteta ni novca, sve je još puno strašnije. Očekuje se stoga da će radna grupa, osim na unapređivanju projekata i kapaciteta, s nama puno raditi i na javnoj nabavi, koja "šteka", posebice za velike projekte s velikim iznosima, jer u EK puno vode računa o transparentnosti podataka, korupciji...
Zamijenjeni projekti
Ivana Maletić, HDZ-ova europarlamentarka i predsjednica Odbora za fondove EU, drži da je osnivanjem task forcea Hrvatskoj poslana politička poruka jer je trenutačno najgora u EU. No on se može iskoristiti i da bi se ubrzale procedure i brže odobravali projekti.
Upravo zbog task forcea Vlada je uspjela projekt Dugo Selo - Križevci vrijedan 198 milijuna eura, koji nije spreman, zamijeniti s tri projekta – mostom Trogir - Čiovo (32 milijuna eura), dijelom splitske obilaznice (37,2 milijuna eura) te obilaznicom Vodice (8,8 milijuna eura), što su nam potvrdili u Europskoj komisiji.
Sastanci task forcea održavaju se svaka dva-tri mjeseca kako bi se ubrzala apsorpcija novca iz fondova EU, potvrdili su u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Tvrde da novac iz alokacije 2007. do 2013. neće biti izgubljen iako je projekt Dugo Selo - Križevci prolongiran.
– Alternativa tom projektu može biti i prva faza zračne luke Dubrovnik. Podijelili smo projekt u dvije faze. Još se definira granica među fazama, ali mislimo da ćemo njime ozbiljno nadoknaditi izgubljeno – rekao je zamjenik ministra Jakša Puljiz.
>>Hrvatska mora istovremeno raditi promjene na tri kolosijeka
>>Vrdoljak o tvrdnjama njemačkog lista da Hrvatskoj prijeti grčki scenarij: Ne vjerujte Bildu
Djeca u vrticu bi bolje vodila drzavu od ove nesposobne vlade!