Hrvati se ni nakon što uđemo u EU neće moći masovno zapošljavati u Njemačkoj bez radne dozvole, ali Njemačka će na Hrvatsku primijeniti blaži režim zapošljavanja nego što ga je imala prema Bugarskoj, Poljskoj, Sloveniji i drugim državama iz bivšeg komunističkog bloka.
>> Sve smo isplanirali, ali što ako nas Slovenija blokira i ne uđemo u EU?
Otišlo 70.000 Hrvata
Načelno, za rad u Njemačkoj hrvatski će državljani morati imati radne dozvole i nakon 1. srpnja 2013. godine, ali ta se obveza neće odnositi na akademski obrazovane, znanstvenike i sezonske radnike! Demograf Anđelko Akrap procjenjuje da je posljednje tri godine Hrvatsku napustilo 60 do 70 tisuća ljudi u potrazi za poslom. Vjeruje se da mlađi i obrazovaniji dominiraju među njima. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seiber kazao je da je Vlada u Berlinu pripremila odluku po kojoj će se privremeno, zasad dvogodišnje, ograničenje rada bez radne dozvole odnositi i na Hrvatsku kao novu članicu EU, ali od zabrane će biti izuzeti akademski obrazovani građani koji u Njemačkoj pronađu radno mjesto shodno svojoj naobrazbi, znanstvenici koje provedu dvije godine na specijalizaciji te sezonski radnici koji i dalje mogu šest mjeseci godišnje raditi bez izdavanja radne dozvole.
Njemačka je prva članica EU koja donosi odluku o uvjetima zapošljavanju Hrvata, a do 1. srpnja to će učiniti i svi drugi. Stare članice EU imaju pravo sukcesivno ograničavati pristup radnika iz novih članica na svoje tržište rada prvo na dvije, potom na tri te dodatno još dvije godine – ukupno sedam godina. U dosadašnjem procesu proširenja većina starih članica uvodila je zabrane bilo na dvije, bilo na sedam godina, a jedino je Švedska odmah otvorila svoje tržište svima. U početku su to također učinile Irska i Velika Britanija, ali nakon priključenja Rumunjske i Bugarske, Velika Britanija se odlučila na sedmogodišnju zabranu za radnike iz tih dviju zemalja.
Slična odluka očekuje se i za Hrvatsku sudeći po raspravi zastupnika i istupu britanskog ministra za Europu tijekom rasprave u britanskom parlamentu o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora. Za tu je priliku pripremljena i studija o mogućem utjecaju hrvatskih radnika na britansko tržište rada, koja pokazuje da Europska unija prati migracijska kretanja na tržištu.
– U 2011. oko 2000 hrvatskih radnika emigriralo je u zemlje EU. Polovica je otišla u Njemačku i Austriju. Točno 115 Hrvata došlo je 2011. u Veliku Britaniju radi zapošljavanja. Uzmemo li u obzir da je Hrvatska mala zemlja s malo stanovnika i trendove u migraciji hrvatskih radnika, možemo zaključiti da je rizik od masovne migracije Hrvata u Veliku Britaniju vrlo malen nakon isteka sedmogodišnjeg prijelaznog razdoblja – rekao je britanski ministar za Europu David Lidington.
Mreža radnih mjesta
Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja navodi da svima koji uvedu prijelazno razdoblje Hrvatska može uzvratiti istom mjerom. Hoće li to učiniti, zasad nema odgovora ni iz Ministarstva rada ni iz Ministarstva vanjskih poslova, a dosad su samo tri države – Slovenija, Mađarska i Poljska – primjenjivale mjeru reciprociteta. Ministarstvo rada upozorava na to da će pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji naš Zavod za zapošljavanje postati sastavni dio EURES mreže koja nudi 1,3 milijuna radnih mjesta na razini EU, ima 800.000 životopisa i oko 30.000 poslodavaca u bazi podataka, što će omogućiti hrvatskim radnicima da u zemljama Europske unije ispitaju mogućnosti zapošljavanja.
znate kaj?a bosance,turce,kosovare.i one indijce možete primat?zašto oni imaju veća prava?kad se sjetim švicarske i londona...možeš na prste izbrojat koliko ima engleza i švicaraca.......stvarno niste fer.................