Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) danas je priopćila da ne podržava konačni prijedlog Zakona o radu (ZOR) jer on ne pridonosi u dovoljnoj mjeri ublažavanju efekata krize u gospodarstvu, ne poboljšava uvjete poslovanja i neće dati nužan poticaj novom zapošljavanju.
– Promjene nisu primjerene težini gospodarske i socijalne krize i rješenju kojem trebaju pridonijeti. Predloženi Zakon o radu ne doprinosi rješavanju temeljnih problema postojećeg zakonskog uređenja koje je hrvatska poslovna zajednica, ali Europska komisija u postupku prekomjernog deficita, ocijenila kao jednom od prepreka gospodarskom rastu. Njime se ne rješava problem rigidnosti i ne uvažavaju promjene koje su nastale u protekla dva desetljeća gdje smo suočeni s višestrukim skraćivanjem trajanja radnog mjesta. Nažalost, predloženi ZOR neće u znatnoj mjeri pomoći nezaposlenima kao ni mladim osobama koje ulaze u svijet rada – komentirao je predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić dok je predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić napomenuo da poslodavci njime ''i dalje ostaju vezani kompliciranim postupkom otkazivanja koji ne omogućuje brzo i jednostavno prilagođavanje promijenjenim tržišnim zahtjevima''.
– Posebno se to odnosi na male poslodavce koji teško mogu udovoljiti složenim i skupim zahtjevima tih postupaka. Obujam administrativnih operacija pri zapošljavanju i otkazivanju nadilazi kapacitete malih tvrtki i prisiljava ih da se većinu radnog vremena bave birokracijom umjesto radom. Potpuno je neshvatljivo da Vlada Republike Hrvatske u području rada i radnih odnosa nije spremna poduprijeti razvoj malog poduzetništva. Mikrosubjekti imaju sve manje šanse preživljavanja na hrvatskom tržištu, a novim se ZOR-om štite nezaposleni od otkaza s posla koji neće imati priliku dobiti – kazao je Lovrić.
– Zakon o radu očito ne vrijedi jednako za sve zaposlene u Hrvatskoj jer njime nisu obuhvaćeni državni službenici koji imaju svoj poseban zakon. Podsjećamo da je privatni sektor napravio maksimalne uštede kako bi ''u svom dvorištu“ amortizirao utjecaj krize na hrvatsko gospodarstvo. Ne trebam posebno naglašavati da će troškovi provedbe ovih tehničkih izmjena znatno premašiti koristi koje će biti polučene i opet će ih većinom snositi poslodavci. Dok privatni sektor ulaže maksimalne napore u održavanju kakvog-takvog zapošljavanja i prometa, javni sektor zaštićen je od odgovornosti za rezultat ili primjenu reformi koje mogu donijeti pomak i to trebamo promijeniti. Poslodavci ne mogu i ne žele podržati takvu selektivnu politiku raspodijele tereta krize – dodao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavca.
možda da se uvede robovlasništvo?