Pregled dana navigacija Hrvatska
Kod "HR"

Hrvatski postaje 24. službeni jezik Europske unije

Nisu prošli zahtjevi da se radi ušteda umjesto hrvatskog uvede “srpsko-hrvatski"

Hrvatski postaje 24. službeni jezik Europske unije

Foto: Marko Lukunić/Pixsell

Hrvatski jezik postat će nakon ulaske Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 24. službeni jezik EU. Zaključit će se to na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji Hrvatske i EU u petak, na kojoj će se zatvoriti poglavlje Ustanove. Hrvatski građani moći će pisati institucijama EU na hrvatskom i od njih dobiti odgovor na – hrvatskom jeziku.

Pravna stečevina

O tome nema pregovora jer je europsko zakonodavstvo jasno: službeni jezik zemlje članice istovremeno je i službeni jezik Unije, ravnopravan s ostalima.

- Hrvatska je to željela od samog početka pregovora i nije bilo dvojbe da se taj cilj ne ostavari, objašnjava državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković kako će hrvatski jezik dobiti kod “HR” te da će se – gdje god se spominju jezici – a riječ je o iznimnom broju dokumenata, dodati i hrvatski jezik. Na njemu se izdaje Unijin Službeni list; na njemu napisani europski zakoni izvorni su, a ne prijevod – zbog toga je jedno od najtraženijih zanimanja u europskim ustanovama ono pravnika-lingvista, koji moraju posve uskladiti zakonske tekstove na svim službenim jezicima, ne bi li svi izrazi u njima bili uvijek i dosljedno jednoznačni.

Ustoličenje hrvatskog kao službenog jezika imat će i sasvim konkretnu korist i primjenu za građane.

- Naši građani možda ne znaju, ali svatko tko se bude obraćao ustanovama EU ne samo da može pisati na hrvatskom jeziku nego i dobiti odgovor na svom materinskom jeziku, objašnjava dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ali i upozorava kako se u Hrvatskoj ne radi sustavno i dovoljno na obrazovanju prevoditelja.

Iako su neki europarlamentarci zahtijevali da se, zbog uštede u prevođenju, kada zemlje “zapadnoga Balkana” uđu u EU, umjesto hrvatskoga uvede “srpsko-hrvatski” kao službeni jezik, takav europskoj pravnoj stečevini protivan prijedlog nije imao izgleda proći. Promjena zakonodavstva u tome dijelu, pak, nije moguća jer bi dirnula u osinje gnijezdo: treba li zbog uštede stvarati i druge hibride, poput češko-slovačkoga, skandinavskoga, bugarsko-makedonskoga, estonsko-finskoga, uvesti Plattdeutsch kao štedljivu zamjenu za njemački i nizozemski…?

- Naravno, izuzetno smo osjetljivi na hrvatski jezik s obzirom na povijesno iskustvo, no bojazni nisu imale osnove budući da je službeni jezik članice ujedno službeni jezik Unije, objašnjava Glovacki Bernardi.

506 kombinacija

Ipak, već danas, sa 23 službena jezika, postoji 506 mogućih kombinacija, pa se, posebice kod konferencijskoga prevođenja, rijetko prevodi na međusobno razumljive jezike.

Stoga se ni u budućnosti vjerojatno neće prevoditi razumljiv govor s, na primjer, crnogorskoga na hrvatski.

Uostalom, Hrvatska je svojim istočnim susjedima podijelila prijevod europskoga zakonodavstva na hrvatski, da ga ne moraju iznova prevoditi. Takva se štedljiva praksa može nastaviti i nakon njihova ulasku u EU, kada će Hrvatska već godinama sjediti za zajedničkim europskim stolom.

Poglavlja - U petak se pregovori zatvara

Poglavlja - U petak se pregovori zatvaraju i o poglavljima Sloboda kretanja kapitala te Prometna politika, pa će ih otvorenima ostati još devet

EU parlament - U sklopu poglavlja Instiutucije zaključit će se da će u Europskome parlamentu sjediti 12 zastupnika iz Hrvatske. Toliko ih ima i Irska, koja nam je najbliža po broju stanovnika

Sudovi - Hrvatska će dobiti i člana povjereničkoga kolegija EK-a, u koji svaka zemlja daje povjerenika ili povjerenicu, te jednoga suca Europskoga suda pravde i Revizijskoga suda. U Odboru regija i u Gospodarsko-društvenome odboru imat će po devet od 353 predstavnika

Prevoditelji: Angažirajte nas za pregovo

Prevoditelji: Angažirajte nas za pregovore. Diplomati: Ali govorimo strane jezike!

Hrvatski jezik sve se manje upotrebljava, čak i u pristupnim pregovorima s EU, zabrinuti su iz Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja te su svoj apel za zaštitu hrvatskog jezika uputili i predsjedniku RH Ivi Josipoviću, predsjedniku Sabora Luki Bebiću, predsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjednici Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Vesni Pusić. HDKP navodi kako – budući da hrvatski jezik nije predviđen kao radni jezik na međunarodnim skupovima – hrvatski predstavnici ne mogu govoriti hrvatski, a nema ni prijevoda s drugih jezika na hrvatski.

Potpisnica pisma Anika Rešetar poziva da se potakne “korištenje hrvatskog jezika kao jednog od radnih jezika u sklopu pristupnih pregovora i ostalih međunarodnih konferencija, a kako bi predstavnici RH mogli, kada to žele, govoriti hrvatski i slušati prijevod sa službenih jezika EU na hrvatski, a ne na neki drugi jezik.”

Hrvatski jezik nije upitan, niti je u opasnosti, što je, uostalom, potvrđeno današnjim zatvaranjem poglavlja Institucije kojim hrvatski postaje 24. službeni jezik EU, kažu iz diplomatskih krugova. Uostalom, dodaju, nije točno da prijevoda nikada nema, katkad je prijevod važan zbog simbolične razine. Praksu neangažiranja prevoditelja na svoje jezike provode i druge države članice Unije.

Pitanje angažiranja prevoditelja mnogo je prozaičnije: prevođenje se skupo plaća, a za njega nema ni potrebe kad svi sudionici govore strane jezike te se međusobno – razumiju.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

  • -obrisani- -obrisani-

    08.11.2010 u 09:33h

    07.11.2010. u 19:05h oziRis je napisao/la: Kurc - a kad su Srbi počeli stvarati književnost na narodnom jeziku - pa tek 800 god. poslije Hrvata. Za razliku od štokavštine, svojstvene istočnim Slavenima, Hrvati su izvorno imali ca-, ča- i kajkavsku književnost na ikavici. ______________________________ Književnost na narodnom jeziku stvarana je kod Srba oduvek. Drugo je pitanje koliko je od toga sačuvano. Poznati su pretkosovski ciklusi i oni su najstariji. Zatim slede kosovski i postkosovski (znači, centralno je smešten kosovski ciklus). To je jedno obino književno bogatstvo koja nažalost nije u potpunosti sačuvano, i to što je starije, tim je više pogubljeno, logično je. Nažalost, kažem, kao i kod drugih naroda u to vreme, i kod Srba više od 99% naroda bilo je nepismeno i književnost je bila isključivo usmena. To zbog toga što je pismena književnost, kod onog malog broja pismenih ljudi, bila (skoro) isključivo sakralna. ovome je doprinelo verovatno činjenica da je bogoslužbeni jezik bio starospski a ne strani, latinski. To je bitna razlika. Očigledno je činjenica da je bogoslužbeni jezik strani pogodovala pojavi pisane književnosti na narodnom jeziku. Inače, prva gramatika srpskog jezika, i rečnik, napisao Bartol Kašić, Hrvat-čakavac (a drugih Hrvata, osim čakavaca, u to vreme i nema) na početku 17. veka, za potrebe Ilirskog instituta u Rimu.
    0 0% 0
  • -obrisani- -obrisani-

    08.11.2010 u 07:48h

    Ahahahahahaha....\"srpski jezik?!\' Što je to?!? Tursko narječje? Ahahahaha....svašta od \"intelektualca\" kurcule.......\"srpski jezik\"?!.....svašta......
    0 0% 0
  • -obrisani- -obrisani-

    08.11.2010 u 07:46h

    Hrvatski jezik i tz. vlaški razlikuju se u sljedećem….. Skratio sam ovo, mogao bih dodati još mnogo toga, ali ovo je najvažnije….. Fonologija: - naglasne razlike: kratkouzlazni je potpuno drukčiji, a i razmještaj naglaska, usp. složenice na -nik; hrv. činòvnīk - vlaški. čìnovnīk, isto kao i dioba ili pak tipovi poput vésti - vêsti - drukčiji odrazi praslavenskih glasova, ono što je kod nas ć, kod njih je št: opći - opšti, svećenik - sveštenik kao ostaci staroslavenštine - velik utjecaj ruske/staroslavenske fonologije te grčke (primanje ev umjesto eu: evnuh, evropski, Zevs) - drukčija prilagodba posuđenica: usp. hrv. - vlaški. direktorij - direktorijum, podij - podijum, scenarij - scenaro, Heraklo - Herakle, kemija - hemija -glas jat, dakako Morfologija: - drukčiji rodovi imenica (hrv. - vlaški.): arhiv - arhiva, osnova - osnov, kroatist - kroatista, specijalist - specijalista, ispravak - ispravka, jezgra - jezgro, - nema sklonidbe brojeva dva, tri i četiri, ostaju okamenjeni - drukčija tvorba riječi (prefiksi, sufiksi, usp. -ioni), karakterističan sufiks sa-, a kod hrv. su-: suborac - saborac, usuglasiti - usaglasiti; češći sufiks -če kao ekv. hrv. -(č)ić (prozorčić - prozorče) - karakteristična tvorba glagola sufiksima -isati (prezent -išem) te -ovati (prezent -ujem): definisati - definišem, Sintaksa: - velik utjecaj balkanskog jezičnog saveza, posebice u da + prezent, poznatom primjeru - dalikanje, grčki utjecaj, to nije organski dio hrvatskog sustava - pošto je uzročni, a kod nas vremenski veznik, isključivo Vlasi nisu imali standard, nisu imali gramatiku, nisu imali apsolutno nikakvu književnost osim nekih crkvenih zapisa do 1868., a Hrvati su imali i riječnike i gramatiku i opsežnuknjiževnost. Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan glagoljicom otprilike 1100. godine, a potječe iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. PRVI HRVATSKI PRAVOPIS - 1595 godine PRVA HRVATSKA GRAMATIKA – 1604 godine PRVI kakav -takav tzv. vlaški pravopis - 1868 godine
    0 0% 0
  • -obrisani- -obrisani-

    08.11.2010 u 09:33h

    07.11.2010. u 19:05h oziRis je napisao/la: Kurc - a kad su Srbi počeli stvarati književnost na narodnom jeziku - pa tek 800 god. poslije Hrvata. Za razliku od štokavštine, svojstvene istočnim Slavenima, Hrvati su izvorno imali ca-, ča- i kajkavsku književnost na ikavici. ______________________________ Književnost na narodnom jeziku stvarana je kod Srba oduvek. Drugo je pitanje koliko je od toga sačuvano. Poznati su pretkosovski ciklusi i oni su najstariji. Zatim slede kosovski i postkosovski (znači, centralno je smešten kosovski ciklus). To je jedno obino književno bogatstvo koja nažalost nije u potpunosti sačuvano, i to što je starije, tim je više pogubljeno, logično je. Nažalost, kažem, kao i kod drugih naroda u to vreme, i kod Srba više od 99% naroda bilo je nepismeno i književnost je bila isključivo usmena. To zbog toga što je pismena književnost, kod onog malog broja pismenih ljudi, bila (skoro) isključivo sakralna. ovome je doprinelo verovatno činjenica da je bogoslužbeni jezik bio starospski a ne strani, latinski. To je bitna razlika. Očigledno je činjenica da je bogoslužbeni jezik strani pogodovala pojavi pisane književnosti na narodnom jeziku. Inače, prva gramatika srpskog jezika, i rečnik, napisao Bartol Kašić, Hrvat-čakavac (a drugih Hrvata, osim čakavaca, u to vreme i nema) na početku 17. veka, za potrebe Ilirskog instituta u Rimu.
    0 0% 0
  • -obrisani- -obrisani-

    08.11.2010 u 07:48h

    Ahahahahahaha....\"srpski jezik?!\' Što je to?!? Tursko narječje? Ahahahaha....svašta od \"intelektualca\" kurcule.......\"srpski jezik\"?!.....svašta......
    0 0% 0
  • -obrisani- -obrisani-

    08.11.2010 u 07:46h

    Hrvatski jezik i tz. vlaški razlikuju se u sljedećem….. Skratio sam ovo, mogao bih dodati još mnogo toga, ali ovo je najvažnije….. Fonologija: - naglasne razlike: kratkouzlazni je potpuno drukčiji, a i razmještaj naglaska, usp. složenice na -nik; hrv. činòvnīk - vlaški. čìnovnīk, isto kao i dioba ili pak tipovi poput vésti - vêsti - drukčiji odrazi praslavenskih glasova, ono što je kod nas ć, kod njih je št: opći - opšti, svećenik - sveštenik kao ostaci staroslavenštine - velik utjecaj ruske/staroslavenske fonologije te grčke (primanje ev umjesto eu: evnuh, evropski, Zevs) - drukčija prilagodba posuđenica: usp. hrv. - vlaški. direktorij - direktorijum, podij - podijum, scenarij - scenaro, Heraklo - Herakle, kemija - hemija -glas jat, dakako Morfologija: - drukčiji rodovi imenica (hrv. - vlaški.): arhiv - arhiva, osnova - osnov, kroatist - kroatista, specijalist - specijalista, ispravak - ispravka, jezgra - jezgro, - nema sklonidbe brojeva dva, tri i četiri, ostaju okamenjeni - drukčija tvorba riječi (prefiksi, sufiksi, usp. -ioni), karakterističan sufiks sa-, a kod hrv. su-: suborac - saborac, usuglasiti - usaglasiti; češći sufiks -če kao ekv. hrv. -(č)ić (prozorčić - prozorče) - karakteristična tvorba glagola sufiksima -isati (prezent -išem) te -ovati (prezent -ujem): definisati - definišem, Sintaksa: - velik utjecaj balkanskog jezičnog saveza, posebice u da + prezent, poznatom primjeru - dalikanje, grčki utjecaj, to nije organski dio hrvatskog sustava - pošto je uzročni, a kod nas vremenski veznik, isključivo Vlasi nisu imali standard, nisu imali gramatiku, nisu imali apsolutno nikakvu književnost osim nekih crkvenih zapisa do 1868., a Hrvati su imali i riječnike i gramatiku i opsežnuknjiževnost. Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan glagoljicom otprilike 1100. godine, a potječe iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. PRVI HRVATSKI PRAVOPIS - 1595 godine PRVA HRVATSKA GRAMATIKA – 1604 godine PRVI kakav -takav tzv. vlaški pravopis - 1868 godine
    0 0% 0