Prosječni hrvatski političar ima 50 godina, osam godina više od prosjeka stanovnika Hrvatske, pokazalo je naše istraživanje potaknuto porukom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović predsjedniku Sabora Josipu Leki kako je “Hrvatskoj uistinu nužno potrebna smjena generacija u politici koja bi napokon zadovoljila potrebe građana za sadržajem, a ne formom”. Pokazalo se da predsjednica uistinu ima najmlađi ured, ako gledamo dužnosnike i savjetnike u njemu, pa je tako tamo prosjek godina 45. Ako tome pridodamo i posebne savjetnike koji ne primaju plaću – Vladimira Šeksa, Nikicu Valentića, Antu Deura i Natašu Jovičić – onda prosjek raste na 48 godina.
Zreliji u Saboru
Posebni savjetnik Vladimir Šeks najstariji je u predsjedničinu uredu, a glasnogovornik Luka Đurić, koji je i dužnosnik, najmlađi je sa svoje 32 godine.Ured predsjednice slijedi Vlada, u kojoj je prosjek 49 godina, što je čini i najmlađom vladom dosad. Premijer je sa svojih 49 godina upravo ogledni primjer te prosječne dobi. Najmlađi je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović sa 37 godina, a najstarija Vesna Pusić.
Najstariji je pak Sabor, što je i očekivati, što zbog broja ljudi u njemu, što zbog učestale prakse da “zreliji” političari najčešće završe u saborskim klupama. Tako je u Saboru prosječna dob 51 godina, a najstariji zastupnik, a ujedno i najstariji aktivni političar u Hrvatskoj jest don Ivan Grubišić, kojemu je 79 godina. SDP-ov Ivan Klarin neki je dan navršio 30 godina, i to ga čini i najmlađim u Saboru, ali i najmlađim u aktivnoj politici (ako ne gledamo lokalne dužnosnike).
Ovaj saziv Sabora ima 21 zastupnika koji ima između 30 i 40 godina, što je popriličan broj mladih u odnosu na ranije sazive. Čak je 28 zastupnika u dobi od 60 do 71 godine, a njih 66 u dobi od 51 do 60 godina.
Poznati sociolog Renato Matić podsjeća na Platonovu izreku kako su pedesete godine najbolje za one koji vode društvo.
– Kaže se da je dob između pedesete i pedeset pete vrijeme sazrijevanja mudrosti – kaže Matić, koji se osvrnuo i na predsjedničinu poruku Leki. Iako svatko od nas ima pravo iznositi svoje mišljenje, vjeruje kako je u demokratskom društvu u kojemu živimo jedina objektiva procjena što jest ili nije u redu – mišljenje građana.
– Ako građani izaberu nekoga sa 80 godina, to je jednako legitimno kao kad izaberu nekoga sa 25 godina. Narod mora poštovati ono što je većina izabrala – vjeruje Matić. Ako netko zaziva smjenu generacija, stranka je jedina koja to može ako želi i napraviti.
– Svaka stranka na unutarnjim koordinacijama ima pravo više otvarati prostor mlađima, ili bilo kome, ali to ni na koji način ne obvezuje građane da i oni tako razmišljaju – tvrdi Renato Matić, koji smatra da dob političara nije ključno mjerilo njegove kvalitete, već to je li netko više ili manje sposoban.S njime se slaže i analitičar Žarko Puhovski ,kojemu je malo neobično da dob bude karakteristika koja se smatra važnom.
– Mislim da je izjava Kolinde Grabar-Kitarović o potrebi smjene generacija dobna diskriminacija, što mislim da nije u redu od nje, pogotovo jer se i sama borila protiv rodne diskriminacije. Ona podržava kandidata za budućeg premijera koji je sedam godina stariji od aktualnog premijera – primijetio je Puhovski.
Dodaje kako takav način rasprave, temeljen na dobnoj diskriminaciji, predsjednica ne bi smjela koristiti, posebice zato što si je za savjetnike imenovala Vladimira Šeksa ili Nikicu Valentića.
– I da se razumijemo, s time se slažem, jer nema logike da savjetnik ima 35 godina. Stariji sa svojim iskustvom bolji su izbor za savjetnike, a mlađi i recimo probitačniji su za izvršne funkcije. Tako ja vjerujem da su i Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović premladi za predsjednike – objašnjava Žarko Puhovski, zaključujući da je sve to dokaz kako je politici potrebno oboje – i mladost i starost.
– Ovo je najmlađa vlada koju smo imali, a sa sigurnošću možemo reći da nije i najbolja. Dakle, godine i mladost nisu jamstvo za uspjeh. S druge strane, raste udio starijih ljudi u stanovništvu i oni kao takvi moraju biti zastupljeni u najvišim državnim tijelima – zaključuje Puhovski.
Sve dobi korisne
Psihijatar Vladimir Gruden objašnjava da godine smanjuju moć pamćenja i “nešto malo” utječu na inteligenciju.
– Međutim, iskustvo je često vrednije od boljeg pamćenja i inteligencije. Ne bi se inače u starom Rimu toliko poštovao Senat – kaže Gruden. Mladi su poletni i donose nove ideje, srednje godine nose iskustvo, ali i dalje spremnost za promjenama i revolucijom, dok starije godine također nose iskustvo, no i spremnost na kompromis.
– Ključne probleme treba rješavati kompromisom, zato mi je u srijedu bilo divno gledati glasovanje u Saboru o arbitraži za Slovenijom – zaključuje Gruden, kojemu su sve karakteristike različitih dobi dokaz da sve one imaju vrijednosti i nose nešto dobro i korisno.
>> Leko: Ponašajmo se odgovorno i državnički. Grabar-Kitarović: Ne dopuštam da mi čitate lekcije!
>> Predsjednica i Leko u svađi zbog izbora
Sve nepismeni starci,lijencine,Paraziti sa fotokopiranim diplomama.zato nam Hrvatska i propada