navigacija Hrvatska 36
svinjetina broj jedan

Hrvatski građanin godišnje pojede 3,5 kg mesa manje nego prosječni Europljanin

Hrvatski građanin godišnje pojede 62,45 kg mesa, 3,5 kg manje nego prosječni Europljanin – kod nas je i kupovna moć 40 % niža

Hrvatski građanin godišnje pojede 3,5 kg mesa manje nego prosječni Europljanin

Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Proizvodnja i potrošnja mesa (govedine, teletine, peradi, janjetine i svinjetine) u svijetu će kontinuirano rasti idućih godina pa će stanovnik EU koji godišnje u prosjeku pojede 66,06 kilograma mesa, 2025. godine trošiti 3,04 kilograma više, čak 69,1 kilogram mesa. Predviđanja su to Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a gdje se navodi kako će potražnja za mesom, ali i ribom te mliječnim proizvodima do tada u svijetu porasti 16% u odnosu na prijašnje desetogodišnje razdoblje. U prilog tome govore tri ključna faktora; porast populacije na 8,1 milijardu, a većina će biti stanovnici u zemljama u razvoju, rast prihoda te promjene potrošačkih navika.

Nutritivna tranzicija

Zemlje u razvoju, navodi se u analizi, prolaze kroz “nutritivnu tranziciju”, što znači da se povećanjem prihoda kupuje i više kalorija pri čemu je to ponajprije – meso. Pritom ne smijemo zanemariti ni činjenicu da se sve više obradivih površina usmjerava u proizvodnju mesa, koje zbog toga sve više pojeftinjuje, dok su namirnice biljnog podrijetla sve skuplje. No kako bilo, drži se da će takvi trendovi smanjiti postotak pothranjenih u svijetu s 11 na 8% (650 milijuna ljudi).

U EU zemljama, a i općenito u svijetu, najviše će rasti konzumacija mesa peradi koja je primarni pokretač rasta globalne potražnje za proteinima zbog nižih cijena i nižih troškova proizvodnje u odnosu na crveno meso. Iduća kategorija koja će rasti jest svinjetina s obzirom na to da Kina, koja je uz EU, SAD i Brazil, najveći potrošač mesa u svijetu, nastavlja s izvoznom ekspanzijom nakon konsolidacije svinjogojskog sektora.

Zbog složenosti proizvodnje, nepostojanja dugoročne poljoprivredne strategije, dampinškog uvoza, mizernog povlačenja novca iz fondova EU, prezaduženosti i nelikvidnosti većine hrvatskih proizvođača u nas je pak teško predviđati ikakve trendove.

Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, koji okuplja najveće “igrače” hrvatske mesne industrije, kaže kako je u nas potrošnja mesa i mesnih prerađevina u maloprodaji za oko 3,5 kilograma manja od prosjeka EU.

Uvoz i dalje raste

U Hrvatskoj je to lani bilo 62,45 kg. No kupovna moć Hrvata je i 40% manja pa potrošnja manja 5% od prosjeka EU govori kako Hrvati zapravo jedu puno mesa, objašnjava on. Meso, pogotovo perad i svinjetina, u nas su često jeftiniji od kilograma blitve ili salate, pa nije čudno što je nacionalna proizvodnja, koja se primjerice kod svinja svela na manje od 200.000 krmača, sve manja, a uvoz i dalje raste.

Procjene EU govore kako će do 2025. potrošnja govedine pasti, a mesa peradi rasti 2-3% pa Bobetić u toj proizvodnji vidi šansu i za RH, koja sada najviše troši svinjetine, oko 32 kg, što je 1% više i od prosjeka EU, dok govedine trošimo 15% manje, peradi 11, a janjetine i ovčetine 3% više od prosjeka.

U odnosu na 2007., ukupna proizvodnja svinjskog mesa u RH pala je 49%, sa 193.000 na 98.000 tona, iz klaonica je izašlo 8% manje svinjetine, dok smo uvoz te vrste mesa podebljali 178%, sa 32.408 na 90.000 tona u prošloj godini. Proizvodnja goveđeg mesa u tom je razdoblju pala 32%, a uvoz porastao 207%

 

>>Sam krenuo mljeti meso u šopingu, morala ga spašavati hitna

>>Domaći farmeri ulažu u uzgoj autohtonih i mesnih pasmina

Rast u EU usporeni film za Kinu, Rusiju, Brazil

Zna li se kako će globalna proizvodnja mesa, koja je lani, prema procjenama, iznosila 317,2 mil. tona, u 2025. rasti na 357,5 mil., sigurno je da bi u tome više mogli participirati i hrvatski proizvođači. Očekivani rast potrošnje idućih godina u EU zapravo je usporeni film za Aziju, Rusiju, Brazil i JAR, u kojima potrošnja mesa naglo raste. Samo u Kini, gdje prosječni Kinez konzumira 50 kg mesa, u idućih će se 10 godina potrošnja povećati 17,8%. U 2015. rekorderi u potrošnji peradi bili su Izraelci sa 57,7 kg, govedine i teletine Urugvajci (46,4), ovčetine Sudanci s 10,5, a svinjetine Kinezi s 31,6 kg.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

1 (2 ocjena)
Ispravi pogreške

Ključne riječi

Komentari

3
Registracija
  • nevjerujženikojalaže nevjerujženikojalaže

    21.03.2017 u 07:56h

    sve se nadoknadi s ''tankim šnitama''. kakvo meso, voće..
    1 100% 0
  • Tihomir65 Tihomir65

    21.03.2017 u 00:01h

    Istina pojedu manje ali daleko lošije kvalitete. Sreća da nismo ni svijesni i da se da dobro sve zataškati ili jednostavno površno kontrolirati..
    1 20% 4
  • deda1234 deda1234

    21.03.2017 u 09:52h

    kad europa nije cula za sarmu!
    0 0% 0
  • deda1234 deda1234

    21.03.2017 u 09:52h

    kad europa nije cula za sarmu!
    0 0% 0
  • nevjerujženikojalaže nevjerujženikojalaže

    21.03.2017 u 07:56h

    sve se nadoknadi s ''tankim šnitama''. kakvo meso, voće..
    1 100% 0
  • Tihomir65 Tihomir65

    21.03.2017 u 00:01h

    Istina pojedu manje ali daleko lošije kvalitete. Sreća da nismo ni svijesni i da se da dobro sve zataškati ili jednostavno površno kontrolirati..
    1 20% 4
Pogledajte još
agrokor
financiranje pomoći

Sberbank spreman i dalje financijski podržavati Agrokor