Proizvodnja i potrošnja mesa (govedine, teletine, peradi, janjetine i svinjetine) u svijetu će kontinuirano rasti idućih godina pa će stanovnik EU koji godišnje u prosjeku pojede 66,06 kilograma mesa, 2025. godine trošiti 3,04 kilograma više, čak 69,1 kilogram mesa. Predviđanja su to Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a gdje se navodi kako će potražnja za mesom, ali i ribom te mliječnim proizvodima do tada u svijetu porasti 16% u odnosu na prijašnje desetogodišnje razdoblje. U prilog tome govore tri ključna faktora; porast populacije na 8,1 milijardu, a većina će biti stanovnici u zemljama u razvoju, rast prihoda te promjene potrošačkih navika.
Nutritivna tranzicija
Zemlje u razvoju, navodi se u analizi, prolaze kroz “nutritivnu tranziciju”, što znači da se povećanjem prihoda kupuje i više kalorija pri čemu je to ponajprije – meso. Pritom ne smijemo zanemariti ni činjenicu da se sve više obradivih površina usmjerava u proizvodnju mesa, koje zbog toga sve više pojeftinjuje, dok su namirnice biljnog podrijetla sve skuplje. No kako bilo, drži se da će takvi trendovi smanjiti postotak pothranjenih u svijetu s 11 na 8% (650 milijuna ljudi).
U EU zemljama, a i općenito u svijetu, najviše će rasti konzumacija mesa peradi koja je primarni pokretač rasta globalne potražnje za proteinima zbog nižih cijena i nižih troškova proizvodnje u odnosu na crveno meso. Iduća kategorija koja će rasti jest svinjetina s obzirom na to da Kina, koja je uz EU, SAD i Brazil, najveći potrošač mesa u svijetu, nastavlja s izvoznom ekspanzijom nakon konsolidacije svinjogojskog sektora.
Zbog složenosti proizvodnje, nepostojanja dugoročne poljoprivredne strategije, dampinškog uvoza, mizernog povlačenja novca iz fondova EU, prezaduženosti i nelikvidnosti većine hrvatskih proizvođača u nas je pak teško predviđati ikakve trendove.
Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, koji okuplja najveće “igrače” hrvatske mesne industrije, kaže kako je u nas potrošnja mesa i mesnih prerađevina u maloprodaji za oko 3,5 kilograma manja od prosjeka EU.
Uvoz i dalje raste
U Hrvatskoj je to lani bilo 62,45 kg. No kupovna moć Hrvata je i 40% manja pa potrošnja manja 5% od prosjeka EU govori kako Hrvati zapravo jedu puno mesa, objašnjava on. Meso, pogotovo perad i svinjetina, u nas su često jeftiniji od kilograma blitve ili salate, pa nije čudno što je nacionalna proizvodnja, koja se primjerice kod svinja svela na manje od 200.000 krmača, sve manja, a uvoz i dalje raste.
Procjene EU govore kako će do 2025. potrošnja govedine pasti, a mesa peradi rasti 2-3% pa Bobetić u toj proizvodnji vidi šansu i za RH, koja sada najviše troši svinjetine, oko 32 kg, što je 1% više i od prosjeka EU, dok govedine trošimo 15% manje, peradi 11, a janjetine i ovčetine 3% više od prosjeka.
U odnosu na 2007., ukupna proizvodnja svinjskog mesa u RH pala je 49%, sa 193.000 na 98.000 tona, iz klaonica je izašlo 8% manje svinjetine, dok smo uvoz te vrste mesa podebljali 178%, sa 32.408 na 90.000 tona u prošloj godini. Proizvodnja goveđeg mesa u tom je razdoblju pala 32%, a uvoz porastao 207%.
>>Sam krenuo mljeti meso u šopingu, morala ga spašavati hitna
>>Domaći farmeri ulažu u uzgoj autohtonih i mesnih pasmina
sve se nadoknadi s ''tankim šnitama''. kakvo meso, voće..