Nakon što je 17. ožujka označen kao datum početka pregovora s Hrvatskom, reflektori javnosti više neće biti na Sanaderu i Žužulu, odnosno na vanjskopolitičkom aspektu toga procesa, nego na pravnim, ekonomskim i drugim stručnjacima kojima će biti povjereni pregovori. Kako sada stvari stoje, već 6. siječnja u Bruxellesu bi se trebala održati bilateralna konferencija na kojoj bi se trebao utvrditi scenarij pregovora. Hrvatska će strana tada, primjerice, reći koja poglavlja smatra izrazito teškima, za koja poglavlja namjerava tražiti prijelazno razdoblje prilagodbe, ili čak derogaciju određenih pravila.

Usklađivanje
Da bi za bilo koje od 29 poglavlja budućeg ugovora o članstvu počeli pregovori, Europska komisija mora prije toga s Hrvatskom otvoriti proces screeninga koji formalno počinje od datuma koji je utvrđen kao datum početka pregovora, no faza predscreeninga već traje. Hrvatska se dogovorila s Europskom komisijom da mehanizmom pododbora za pojedine teme počne analiziranje usklađenosti s europskim zakonodavstvom. Trajanje samog screeninga ovisi o tome koliko je koje područje za Hrvatsku teško ili pak lakše svladivo. Pretpostavlja se da ocjena usklađenosti, na primjer, za područje znanosti i obrazovanja neće trajati dugo. Kako se zatvori neko područje screeninga, tako će se za to područje otvoriti pregovori. To znači: dok za neka područja bude trajala analiza usklađenosti s propisima EU, za druga će se već pregovarati o rokovima prilagodbe.
Hrvatska je već pročešljala blizu 500 zakona i podzakonskih akata, usklađujući ih djelomično ili čak i potpuno sa standardima EU. U Ministarstvu europskih integracija ne žele preciznije prognozirati koliko još pravnih dokumenata mora proći takvo usklađivanje, no prema grubim procjenama, pred Hrvatskom je ostalo još 50 do 60 posto toga posla.

Problemi
Koja od ukupno 29 poglavlja ugovora o članstvu u EU neće biti veliki pregovarački problem?
Prema dosadašnjem iskustvu pojedinih sudionika u pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, te prema mišljenju nekih koji su sudjelovali u pripremi odgovora na upitnik od 4000 pitanja Europske komisije, Hrvatska ne bi trebala imati problema s poglavljem o malom i srednjem poduzetništvu, sa znanošću i istraživanjem, s kulturom i audiovizualnom politikom. Teško pregovaranje očekuje se o poljoprivredi, zaštiti okolišta, slobodi tržišnog natjecanja, državnim potporama, slobodi kretanja osoba...
 Najveći dio pregovora praktički se vodi unutar zemlje, ne u Bruxellesu  kaže visokopozicionirani pripadnik državne administracije koji u pregovaračkim timovima već ima iskustvo. Više se krugova pregovora, naime, učekuje unutar Hrvatske nego u EU. Dogovor najprije treba postići unutar Vlade, potom s privatnim sektorom, a parlament će u svakoj fazi zajedniči utvrđenim smjernicama također imati velik utjecaj. Zato se u političkim krugovima već sada predviđa da će pregovori Hrvatske s Europskom komisijom ujedno biti svojevrsno vježbanje unutarnje demokracije.

Pravila što će vrijediti za državljane EU na tržištu nekretnina zemlje kandidata ovise o pregovorima. Hrvatskim će pregovaračima upravo taj problem biti jedan od težih s obzirom na osjetljivost koju ta tema izaziva u domaćoj javnosti. Nedavno su oporbeni SDP i HSS, na primjer, potaknuli donošenje saborske Rezolucije o temeljnim načelima uključivanja u EU kojom, među ostalim, predlažu i pristup pregovorima o prodaji nekretnina strancima. Smatraju da treba tražiti odgodu liberalizacije tržišta nekretnina, i to 15 godina od dana ulaska u EU za stjecanje vlasništva nad stambenim objektima i građevinskim zemljištem, 18 godina za stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i nekretninama u parkovima prirode, a državne se šume uopće ne bi smjele prodavati ni strancima ni domaćima. (Ml. Š.)

Europska unija tako iscrpno određuje standarde kvalitete proizvoda koji idu na tržište, da postoji i posebna uredba o veličini krastavaca, kao i o broju sjemenki u grašku. Krastavci se kvalitetom dijele na nekoliko klasa, s tim da najkvalitetniji pri dužini od 10 centimetara ne smiju imati više od centimetra zakrivljenosti. Grašak prve klase ima najmanje pet zrnaca u mahunarki. Ali to ne znači da se na tržištu ne mogu naći i drukčiji, kvrgaviji krastavci, te praznije mahunarke. Samo tada neće nositi oznaku prve klase, o čemu ovisi i cijena.

Video sadržaj

NESVAKIDAŠNJI PRIMJER

FOTO Žena u 60. godini postala Miss Buenos Airesa, ljudi šokirani njezinim izgledom

48

STUDIJA O PROMETU U EUROPI

Udarac hrvatskom turizmu? Slovenski medij pisao oštro o našim cestama i upozorili sugrađane

PALA NA PRUGU

Detalji tragedije u Kaštelima: Ženu udario vlak nakon što se sa suprugom vraćala iz bolnice

VAŽNOST ČISTE VODE

Voda vam ima čudan okus i miris, a kuhalo vam je puno kamenca? Imamo jednostavno rješenje

Proslavili 10. rođendan

Jedna od najboljih privatnih škola u svijetu s adresom u Zagrebu širi obrazovni program. Evo što pripremaju za svoje polaznike

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’