navigacija Hrvatska 2
porazni podaci

Hrvatska po sigurnosti u prometu među najgorima – Zagreb najnesigurnija metropola

Europsko vijeće za sigurnost prometa objavilo je podatke o poginulima u prometu u europskim metropolama

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

U Hrvatskoj je, nakon pozitivnog trenda smanjenja broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama od 2011. do 2014. godine, u 2015. došlo do značajnog pogoršanja stanja jer je te godine poginulo 348 osoba, a u 2016. broj poginulih identičan je onom iz 2014. godine – 307.

Navedeni podaci, koji ukazuju na stagnaciju odnosno prekid nastavka pozitivnog višegodišnjeg trenda smanjenja broja smrtno stradalih u prometnim nesrećama, bili su povod udruzi Sigurnost u prometu i Fakultetu prometnih znanosti da jučer u Zagrebu organizira okrugli stol “Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa”.

Na okruglom stolu su, među ostalim, izneseni podaci da je sa 72 poginula u prometu na milijun stanovnika Hrvatska na europskom dnu. Prosjek EU je 51 poginuli na milijun stanovnika. Lani je broj poginulih vozača i putnika bio manji nego 2015., no u 2016. poginulo je 67 pješaka, šest više nego godinu prije. Hrvatski je cilj do 2020. godine smanjiti broj poginulih u prometu na najviše 213.

Europsko vijeće za sigurnost prometa objavilo je podatke o poginulima u prometu u europskim metropolama.

Nažalost, Zagreb je na posljednjem mjestu s najviše poginulih (6) na 100.000 stanovnika. Najsigurnija metropola je Stockholm (0,7 poginulih) a slijede Beč (1,1), Berlin (1,2) i Dublin (1,2). Ovi podaci upućuju na zaključak kako je šest puta veća vjerojatnost fatalnog stradavanja u Zagrebu nego u Stockholmu.

No ostvarenju tog cilja nimalo ne pridonosi stanje hrvatskog voznog parka, čija je prosječna starost gotovo 15 godina.

A starost voznog parka posljednjih godina sve je veća, pogotovo od ulaska Hrvatske u EU. Prometne nesreće imaju za posljedicu i vrlo velike troškove za društvo.

Prema nekim procjenama, trošak po poginulom u prometnoj nesreći u Hrvatskoj je oko 1,3 milijuna eura, za teže ozlijeđenog 173.300 eura, a za lakše ozlijeđenog oko 13.300 eura. Ukupni trošak prouzročenih posljedica od prometnih nesreća u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 2,5 posto BDP-a. 

Učitavam video...

>>Veliki porast incidenata: U tri tjedna više od 40 napada na Uberove vozače

>>I taksist i vozač Ubera prijavili napad na istom mjestu u isto vrijeme

>>Zagreb: Bicikli odsad mogu u autobus od ožujka do studenoga

Europa najsigurnija regija

U razdoblju od 2010. do 2015. broj poginulih na cestama smanjen je za 15 posto. S 51.5 poginulih na milijun stanovnika Europa je najsigurnija regija svijeta. Za usporedbu, u SAD-u je broj poginulih na milijun stanovnika 106, a svjetski je prosjek 174.

Tijekom 2015., podaci za prošlu još nisu dostupni, na cestama EU poginulo je 26.300 osoba, a teško je ozlijeđeno njih 135.000. U čak 22 od 32 zemlje obuhvaćene istraživanjem zabilježen je porast poginulih. Troškovi društvene zajednice u vezi s prometnim nesrećama na razini EU procjenjuju se na više od 100 milijardi eura.

Anketa

Osjećate li se sigurno u Hrvatskoj?

Da

Ne

Ne znam

Mislim da nismo najgori

Ne, ali ne bih htio/htjela nigdje drugdje živjeti

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (15 ocjena)
Ispravi pogreške

Ključne riječi

Komentari

25
Registracija
  • verica2 verica2

    17.02.2017 u 09:18h

    Još se nije dogodilo da čekam tramvaj, a da kraj mene brzinom munje, po žutoj traci rezerviranoj za tramvaje, ne prošiša auto. Ne usudim se ni misliti što bi bilo se da netko od onih koji čekaju tramvaj nagne kako bi vidio dolazi li tramvaj, da dijete ili rastresena osoba zakorakne na traku. Smatram da bi vozačima koji čine ovakve i slične prekršaje, osim novčane kazne, trebalo odrediti i obvezno psihijatrijsko liječenje.
    15 71% 6
  • kreso202 kreso202

    17.02.2017 u 09:17h

    možda kad bi policija stajala na nekim opasnim mjestima i u blizini pješačkih zona i škola, umjesto na ravnicama gdje nema nikog živog, promet bio sigurniji. Isto tako, da nisu tako visoki porezi i trošarine na automobile, više ljudi bi kupovalo nove aute, pa bi polako rješavali i problem starosti voznog parka....ali, čak i kad bi država to napravila (što je malo vjerojatno) to će odmah biti "pogodovanje bogatima".... visoki nameti i mlađi vozni park - ne možeš imati i jedno i drugo...
    9 82% 2
  • tonkica tonkica

    17.02.2017 u 09:45h

    Kako je bilo prije 15 g, danas je "super"! Od 10ak automobila na zebri stane 8, a prije je stao od 10 njih onaj koji je bio 15sti. No, usporedujuci sa ostalim drzavama hrvati imaju strasno veliki problem sto moraju biti prvi, rijetko tko pusta automobile iz sporedne ulice na glavnu, htio ili ne moras se gurati, ne znam da li tu ljudi znaju uopce di se nalazi prekidac za zmigavac, najjaci su mi oni koji se skrenu i tek onda upale pompozno zmigavac dok ja iza njega moram citati misli sto on planira, da je baba Vanga ziva uzela bi me u naukovanje koliko sam istrenirana. I na autoputu, boze me sacuvaj... upravo sinoc sam imala situaciju: radovi na autoputu, bljesti signalizacija ko rasvjeta na Future shocku 94-te, smanjujem briznu po ps-u, a Mile sa Mercedesom mi se zabio na rit i blica da pozurim jer eto on smatra da 60 km/h i jedna traka znaci da se tu zapravo vozi 160.
    8 89% 1
  • Blomberg Blomberg

    17.02.2017 u 20:28h

    Kod nas ta vozacka kultura je sve odvratnija, razlog- smatram neadekvatne auto skole, premalo kontrola brzine, bahati bogatunceki koji misle da smiju sve, jer kazne kojih nema im ne predstavljaju puno, ali oduzimanje vozacke bi bilo itekako ucinkovito ali tko da ih kazni ? a to je SRAMOTNO.A kontrole ako ih i slucajno ima stoje tamo gdje ih stvarno netreba , umjesto da su tamo gdje se divlja.
    1 100% 0
  • Speedy Gonzales

    17.02.2017 u 17:15h

    Kad će odgovarat tatini sinovi od 18 godina, koji jakim autima kroz crveno voze 200 i gaze ljude?
    2 100% 0
  • rpzagreb rpzagreb

    17.02.2017 u 16:21h

    Tko i kako vodi, Zagreb je čista provincijska selendra koja ipak ima semafore.
    1 100% 0
Pregledaj sve komentare
Pogledajte još
dalekovodi
Ljubica Gatarić

Hrvatska nepotrebno uvozi 40 posto energije