Damir Grbavac na čelu je Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom koji raspolaže s više od 20 milijardi kuna. Hoće li se mirovine građana ulagati u autoceste, HEP ili će se njima financirati gospodarstvo drugih zemalja, odgovara u razgovoru za Večernji list.
Upravljate sa 20 milijarde kuna, a kao i drugi mirovinski fondovi primate kritike da previše novca ulažete u državni dug. Ima li boljih uloga od obveznice?
Ponuda novih projekata relativno je niska i nedostatna, a ulaganje u državne obveznice pokazalo se kao dobro ulaganje i kao mirovinski fondovi ne možemo ga izbjeći. U budućnosti će doći do znatno veće diversifikacije. Sigurno je da će fondovi ići dijelom van, ali očekujem i da će strani mirovinski fondovi puno više ulagati na domaćem tržištu.
Sudjelujete u monetizaciji autocesta. Pisalo se da su ponude povučene.
Ja takvih informacija nemam i mogu reći da će se događati vrlo konkretne aktivnosti u suprotnom smjeru.
Proces ide dalje.
Referendum protiv monetizacije realnost je s obzirom na broj potpisa.
Mi vrlo ozbiljno shvaćamo ono što se događa u vezi s tim referendumom i vodimo računa o tome.
Što ako se pregovori završe, a referendumom projekt propadne. Kakve su konzekvencije za državu?
Reći ću samo da su konzekvencije za državu ozbiljne.
Vlada HEP navodno planira ponuditi na tržište. Radi li se na privatizaciji HEP-a ili se samo o tome govori?
U ovom trenutku nema nikakvih aktivnosti u koje smo mi uključeni. HEP kakav je sad i u ovom trenutku nije primjeren za ulaganje. Sektor proizvodnje HEP-a najzanimljiviji je za ulaganje, ali bolje bi bilo uključiti ulagače na nivou projekata nego im prodavati cijeli sektor. Mislim da bi se tamo moglo ulagati, ali se bojim da je forma i pripremljenost projekta takva da ga na tržištu ne bismo trebali očekivati jako brzo.
Tankerska plovidba krenula je u IPO koji je potaknuo tržište. Je li to prva lasta koja najavljuje proljeće?
Impresioniran sam brojem i strukturom ljudi koji su bili na prezentaciji. Mogu reći da je za tržište kapitala to jako dobar događaj, ali kao društvo podržavamo takve projekte i s velikom pažnjom ga gledamo.
Koliko bi narodne obveznice mogle biti atraktivne malim ulagačima?
To je zgodno kao nova mogućnost naročito zato što bi to ulaganje imalo različit porezni tretman od štednje u bankama. Time se širi optimizam koji je ovoj državi potreban, ali to neće jako puno pomoći financiranju države jer, suštinski gledano, to nije jak izvor novca.
Obvezni mirovinski fondovi objavili su visoke prinose iz 2014. Koliko ste novca zaradili svojim članovima?
Prosječni ponderirani prosjek prinosa je 11,4 posto, a prinos našeg obveznog mirovinskog fonda kategorije B iznosi 12,36 posto, a 5,9 posto od početka rada. Prosječni član našeg obveznog mirovinskog fonda na početku 2014. imao je 33.373 kune, a mi smo mu u 2014., ne računajući prinose na uplate, u godini zaradili nešto više od 4100 kuna. Prinosi od osnivanja za obvezne fondove iznose 5,85 posto. Naš je otvoreni dobrovoljni fond imao prinos od 13,19 posto u 2014., a 5,7 posto od osnivanja.
Mirovinska reforma nije dovršena pa su OMF-ovi ni na nebu ni na zemlji, a prvi je stup u kolapsu. Trebaju li građani uopće računati na mirovinu u budućnosti?
Prvi mirovinski stup djeluje na principu solidarnosti: što se uplati, odmah se isplati, a prava izvan toga nadoknađuju se iz državnog proračuna pa je to drugi nivo solidarnosti. Mirovine iz prvog stupa neizvjesne su, ovise o makroekonomskim mogućnostima i demografskoj situaciji koja je negativna. U drugom stupu leži više od 66 milijardi kuna čija je namjena isključivo isplata mirovina, a da je taj novac vlastita imovina članova, dokazuje i to što su sredstva iz drugog stupa nasljedna.
Ova je vlast odustala od ispunjenja obećanja da će stopa izdvajanja za drugi stup biti 6 posto. Očekujete li od iduće vlade da to obećanje ponovi i izvrši?
Očekujemo ne samo obećanje nego da ga se i izvrši, ali sam sasvim siguran da to neće biti prva mjera iduće vlade. Ipak optimist sam i očekujem da će u idućem parlamentarnom mandatu biti pokrenut bar prvi korak u smjeru povećanja.
Takva mjera za proračun znači oko milijardu kuna manjka. Može li to proračun progutati?
I naši su prijedlozi išli u smjeru da se ovaj proces pokrene kada stopa rasta bude na nivou od dva posto.
Koliko biste novca zaradili da ste već stigli do stope izdvajanja od 10 posto?
Stanje na računu bilo bi znatno više nego sadašnje. Prinosima nije moguće kompenzirati niža izdvajanja doprinosa. Lani bismo zaradili, ovisno o dinamici, možda i do 8000 kuna po članu, ali naravno, riječ je o hipotetskom pitanju uz postojanje brojnih nepoznanica!
>>Milanović prije izbora priprema dokapitalizaciju HEP-a preko IPO-a
>>'Populistički potezi u zadnji čas ne mogu im pomoći'
vidi uhljeba sto se brinu da ne izadju iz drzavnih jasli