Hrvatski branitelji iznimno su požrtvovna populacija, suosjećajna i solidarna, vezana uz suborce i domovinu, spremna ponovno je braniti bude li trebalo, svim traumama unatoč, a trauma je više no što se mislilo: gotovo svaki drugi branitelj ima izražene simptome PTSP-a.
Rezultati su to opsežnog istraživanja koje je protekle dvije godine proveo Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi u suradnji s Hrvatskim studijima, Institutom “Ivo Pilar” i Udrugom specijalne policije uz potporu Ministarstva branitelja.
Vrijednosti iz rata
– U javnosti je zastupljena slika branitelja kao neobrazovane skupine sklone impulzivnom reagiranju. Međutim, branitelji su sve osim toga, a ovo istraživanje bilo je prilika da uz pomoć znanstvenih činjenica promijenimo pogrešnu sliku i pokažemo široj javnosti da vojna kultura nalaže čast, odanost, vjernost i posvećenost suborcima i narodu: vrijednosti koje su branitelji stekli sudjelovanjem u Domovinskom ratu, ali ih do danas nisu izgubili – kaže Ilija Vučemilović Šimunović, umirovljeni bojnik iz Tigrova, inicijator istraživanja koje je provedeno u Zagrebu, Bjelovaru, Varaždinu, Splitu, Gospiću Zadru, Vinkovcima i Karlovcu.
U provedbu projekta uključilo se 30 braniteljskih udruga, a u istraživanju je sudjelovalo više od 500 hrvatskih branitelja te 35 stručnih suradnika. – Najzanimljivije rezultate dobili smo ispitujući povezanost izloženosti borbi i izraženosti simptoma PTSP-a s emocionalnom kompetencijom i načinom suočavanja sa stresom: 44 posto ispitanih branitelja u vrijeme testiranja imalo je izražene simptome PTSP-a. Često imaju ponavljajuća, uznemirujuća sjećanja, misli ili slike stresnog ratnog iskustva pa i fiziološke reakcije na ta sjećanja, osjećaju se udaljeno i otuđeno, imaju poteškoća sa spavanjem i koncentracijom. Posljedice PTSP-a velikom su dijelu branitelja uzrokovale probleme u emocionalnoj kompetenciji. Pokazalo se kako ispitanici imaju poteškoća s prepoznavanjem emocija kod sebe i drugih ljudi, što može dovesti do neadekvatnih socijalnih odnosa u društvu, a to posljedično može značiti niži stupanj zadovoljstva branitelja vlastitim društvenim životom – kaže dr. Martina Knežević, psihologinja s Hrvatskih studija, dodajući da emocionalna iskustva koja se ne mogu adekvatno regulirati mogu imati za posljedicu veći broj pokušaja suicida.
Ogorčeni i nezadovoljni
Dio istraživanja pokazalo je da su branitelji zadovoljni odnosima s bližnjima, a ponajmanje vlastima i upravom.
– Branitelji su dali veliku osobnu žrtvu za stvaranje Hrvatske, stoga je moguće da očekuju i veći angažman vlasti u vođenju i upravljanju državom. Međutim, učestale korupcijske afere i troma administracija kod braniteljske populacije uzrokuju ljutnju, ogorčenost i nezadovoljstvo. Informacije koje smo dobili temelj su za pružanje pravovaljane psihosocijalne podrške u smjeru podizanja kvalitete življenja branitelja, a time i njihovo ravnopravno uključivanje u sve civilne segmente društva – kazala je voditeljica projekta Sandra Šućurović, magistra psihologije i nekadašnja pripadnica Tigrova.
>>Djeca branitelja dobila darove za svetog Nikolu
>>Umjetnička djela na aukciji u braniteljskom šatoru u Savskoj
Upitna je je objektivnost ove studije. Naručili je branitelji, projektirali branitelji, proveli branitelji, rezultate i nterpretirali branitelji. To nije naučna , neovisna studija.