Nakon što im potonu sve nade, državna Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca jedna je od posljednjih institucija u državi kojoj se obraćaju radnici propalih tvrtki. U prvih šest mjeseci ove godine na njihova je vrata zakucalo 2413 radnika iz 85 tvrtki koje su otišle u stečaj.
- Od ukupnog broja od 2413 zahtjeva koji su do kraja lipnja pristigli Agenciji, prvostupanjskim rješenjem Agencije riješena su 2223 zahtjeva. Do 30. lipnja 2012. godine Agencija je uplatila 29,326 milijuna kuna radnicima za 1838 rješenja koja su postala izvršna – govori Martina Solenički, pravnica iz Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.
>> Potraživanja radnika tvrtki u stečaju tijekom protekle dvije godine
Jedini novac koji vide
Većini je to jedini novac koji su primili ove godine, jer je za radnike nekad povoljnije da tvrtka ode u stečaj i dobiju naknadu iz Agencije a kasnije i od Zavoda za zapošljavanje, nego da mjesecima čekaju što će biti i životare od milostinje. Država se još 2003. godine obvezala da će radnicima čim tvrtka ode u stečaj isplatiti tri neisplaćene plaće prije otvaranja stečaja do visine minimalca, zatim tri neisplaćene naknade za bolovanja, naknadu plaće za neiskorišteni godišnji odmor i polovicu najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine.
Sva ostala radnička potraživanja isplaćuju se iz stečajne mase, prema proceduri iz stečajnog zakona.U prvoj polovici 2012. godine ukupan se broj tvrtki (85) čijim radnicima prije stečaja nisu isplaćivane plaće gotovo približio godišnjoj brojci iz 2011. i 2010. godine.
Lani je, na primjer, 4310 radnika iz 96 tvrtki koje su završile u stečaju iz Agencije dobilo 64 milijuna kuna, godinu dana prije oko 8000 zaposlenih iz 99 tvrtki dobilo je 84 milijuna kuna, a sveukupno, otkako je uvedeno to pravo država je za radničke plaće osigurala 326 milijuna kuna.
I po broju radnika i po iznosu isplaćenih plaća iskače 2010. godina zbog trgovačkog lanca Pevec, koji je imao jako puno tvrtki i zaposlenih, ali Pevec je iznimka i po tome što je nakon dvije godine izašao iz stečaja. Kod mnogih se stečajevi nerijetko protegnu i na desetak godina. U vrijeme kada je država preuzela zakonsku obvezu isplate dijela plaća radnicima 2003., sindikati su tražili od Vlade da zajamči isplatu plaća svima koji mjesecima nisu primali plaće. Takvih je, kao i sada, bilo na desetke tisuća.
Samo za kritične slučajeve
Račanova vlada odgovorila je da nema novca za Fond iz kojega bi se isplaćivale sve zaostale plaće, već samo za najkritičnije situacije, za tvrtke koje završe u stečaju, i ta se obveza zadržala do dana današnjeg. Dosad je to pravo, inače. iskoristilo približno 28 tisuća radnika.
No, ni te isplate nisu nepovratne jer ih država pokušava naplatiti iz stečajne mase, a podaci Agencije otkrivaju da je država do kraja 2011. godine uspjela vratiti svaku šestu isplaćenu kunu - 52 milijuna od 297 milijuna kuna koliko je do početka 2012. godine isplaćeno radnicima u stečaju. Lani je, kako navode u Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, zabilježen porast stečajeva u Varaždinskoj županiji, a podaci za ovu godinu tek se sistematiziraju.
Mogu shvatiti da država pomaže državne firme ili firme u kojima ima večinski udio, ali privatne firme treba pustiti neka propadnu, večina njih poradi bahtosti vlasnika (Pevec) ode u financijski škripac, i onda drvlje i kamenje na državu. Jedino što bi država trebala omogućiti bolje uvjete poslovanja (porezi, olakšice privatnicima i sl), naravno zaštititi domaći proizvod i pored svega zaštititi našeg radnika.