Iza nas je dobra poslovna godina za najveće državne tvrtke, što će ministru financija Zdravku Mariću dobro doći kod balansiranja proračuna. Vlada je donijela odluku da se 60 posto ostvarene čiste dobiti većine tvrtki u državnom vlasništvu mora uplatiti u proračun, a to znači da će najmanje 1,5 milijardi kuna ući u proračun samo kroz dividendu, a ako se tome pridodaju višak prihoda HNB-a i plaćeni porezi na dobit, u riznicu će se sliti više od tri milijarde kuna.
Janaf daje 170 milijuna kuna
HEP je ponovno imao dobru godinu pa je neto dobit kompanije iznosila 1,94 milijarde kuna. Komunalac zapravo daje najveći obol spasu državnih financija jer će uz 1,16 milijardi kuna kroz isplatu dobiti uplatiti u proračun i 456 milijuna kuna. Tim novcem može jednokratno i bez zaduživanja platiti preuzimanje Elektroprivrede Crne Gore o kojem se pregovaralo prošle godine. Janaf će također uplatiti više nego što bi htio. Predsjednik uprave tvrtke Dragan Kovačević, koji je lani ostvario povijesni rezultat s 234 milijuna kuna neto dobiti, predložio je isplatu manje od 30 posto dobiti, ali kako je država većinski vlasnik tvrtke, ipak će morati uplatiti 110 milijuna kuna u proračun. Kad se uračuna i porez na dobit koji je Janaf obvezan platiti, dolazimo do brojke od gotovo 170 milijuna kuna kojima će Janaf pomoći proračunu. Kompanija je započela novi ciklus ulaganja koji bi se zbog isplate mogao usporiti.
Hrvatska narodna banka lani je imala neto dobit od dvije milijarde kuna, a u državni proračun će poslati 483 milijuna kuna. Uplata u proračun manja je nego u 2015., kada je HNB u državnu kasu doznačio 516,3 milijuna kuna. Od Ine u smislu isplate dividende naša država ni ove godine vjerojatno neće dobiti ništa jer je naftna kompanija poslovala u minusu zbog otpisa na sirijskom biznisu, ali joj je obveza uplatiti 331 milijun kuna za porez na dobit. Veću kontribuciju proračunu imat će i Hrvatska poštanska banka koja je poslovala sa 123 milijuna kuna dobiti. Uprava želi zadržati dobit, ali Vlada traži 45 milijuna kuna.
Slična je situacija i s Končarom koji je donio odluku o isplati dividende od 12 kuna po dionici. Država traži 60 posto ukupne dobiti, a zajedno s Kapitalnim fondom, koji je vezan za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ima više od 50 posto dionica. Ako bude slijedio interese Vlade, Končar će morati isporučiti gotovo 20 milijuna kuna uz više od 16 milijuna kuna koje će uplatiti za porez na dobit. Podravka je odlučila isplatiti svega 50 od gotovo 400 milijuna kuna neto dobiti kroz dividendu, ali država ne može raditi pritisak jer u kompaniji ima manjinski udio. Tvrtke su se i lani, kada je Vlada Zorana Milanovića krpala proračun dobiti stvorenom u tom dijelu sektora, bunile protiv uplate novca u proračun, a kao najčešći argument uzimale su činjenicu da im isplata smanjuje likvidnost i investicijski kapacitet.
Alan za vojsku daje svu dobit
Samo pet državnih poduzeća, a to su HAC, Hrvatske ceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro te Zračna luka Dubrovnik, izuzeto je od obveze isplate dobiti, a Agencija Alan mora uplatiti sav novac koji zaradi za modernizaciju vojske. Nije poznat rezultat njena poslovanja, ali je lani imala oko 80 milijuna kuna dobiti. Male iznose država će vjerojatno dobiti i od Hrvatske lutrije, Hrvatskih šuma, Fine, Odašiljača i veza, Podzemnog skladišta plina i Hrvatska pošte, ali će vjerojatno opet pokrivati dugove Petrokemije i Hrvatskih željeznica.
kad sve prodate, tko će vam onda isplaćivati dobit u proračun?