Država je nakon lanjske turističke sezone prvi put nakon dugih godina bila na pozitivnoj nuli. Naime deficit proračuna konsolidirane države posljednjeg dana rujna iznosio je samo 51 milijun kuna što je u odnosu na prihode zapravo zanemariv iznos manjka. Godinu prije deficit proračuna u rujnu iznosio je čak 8,5 milijardi kuna.
Jeftino zaduženje države
Osim izvrsne turističke sezone i činjenice da je Vlada bila u tehničkom mandatu, odnosno da nije mogla donositi odluke koje dodatno opterećuju proračun, nije se dogodilo mnogo, ali je dobar prolaz u rujnu osigurao da se deficit proračuna za ukupnu 2016. godinu zadrži oko 5,4 milijarde kuna, odnosno na samo 1,7 posto BDP-a čime Hrvatska intenzivno poštuje pravila iz Maastrichta koja nalažu deficit manji od 3 posto. Tako dobri podaci podloga su i za sve jača očekivanja povećanja kreditnog rejtinga Hrvatske koji se revidira krajem ožujka. Iako analitičari drže da će popravak rejtinga biti tek ‘kozmetički’ odnosno da će Hrvatska i dalje ostati u zoni neinvesticijskog rejtinga ili kolokvijalno nazvanog ‘smeće’ statusa može se očekivati da će bolji rejting značiti i bolje uvjete državi za zaduživanje koje je nužno tijekom godine. Sugeriraju to i kamate na nedavnu domaću obveznicu koja je plaćena manje od 2,9 posto za ročnost od 11 godina, dok je izdanje na pet godina prodano uz prinos od 2,5 posto. To su rekordno niske kamate za državno zaduženje koje sugeriraju bolju poziciju Hrvatske na financijskim tržištima. Valja napomenuti da su povoljniji uvjeti posljedica visoke likvidnosti te niskih referentnih kamata, ali podsjetimo da je lani ministar financija Zdravko Marić odustao od obveznice jer nije htio platiti kamatu veću od 4 posto.
Sindikati traže povišicu
Pozitivna vijest u financijskom smislu koja će obilježiti 2017. je svakako i refinanciranje obveza cestarskih tvrtki. U prvoj polovici godine trebao bi biti odobren kredit Svjetske banke u iznosu od 1,8 milijardi eura koje bi osigurale kvalitetno restrukturiranje HAC-ovih dugova uz kamate niže od 2 posto te rok otplate od 20 godina. Tim bi se kreditom zatvorile nepovoljne tranše iz proteklih vremena na kojima se plaćala kamata i veća od osam posto, što će u konačnici smanjiti čak i ukupni javni dug. Kredit će se odobriti HAC-u što znači da je priča o monetizaciji autocesta završena, ali Svjetska banka će tražiti i određene uvjete, a oni se uz financijsko restrukturiranje diraju i reformi u sustavu. Tijekom ovog tjedna na Vladi ministar Oleg Butković trebao bi predstaviti dokument u kojem su pobrojane mjere za restrukturiranje, a koje bi trebale smanjiti ukupne troškove poslovanja cestara. Državna blagajna lani se dobro punila što je i odraz rasta BDP-a tijekom godine, ali u 2017. postoji nekoliko izazova. Osim činjenice da se tijekom godine moraju refinancirati krediti i obveznice te kratkoročni papiri u iznosu od 60 milijardi kuna izazov leži i u finalnom utjecaju porezne reforme na ukupne prihode konsolidirane države. Na rashode bi najviše mogao utjecati rasplet pregovora sindikata javnih službi s ministrom rada Tomislavom Ćorićem koji ima rok od dvadesetak dana da razriješi problem temeljnih i granskih kolektivnih ugovora. Sindikati traže povišicu od 6 posto, a spremni su i dizati tužbe dok država nudi rješenje koje bi manje opteretilo proračun. Iako državni zaposlenici šest godina čekaju povišicu koja im je obećana treba biti jako oprezan prema povećanju obveza države. Rastom BDP-a otvara se nova prilika za provođenje reformi s manje bolnim rezovima i jačanje gospodarstva koje još nije stalo na svoje noge kako bi u konačnici moglo hraniti i jaču i gladniju državu.
> > Da bismo obuzdali javni dug BDP do 2019. mora skočiti 14%
Uzimaju se novi krediti samo da bi djelomično pokrio ogroman dug. Sve dok se počne sa ozbiljnom ekonomskom analizom poslovanja i još ozbiljnijim restruktuiranjem državnih firmi i silnih besmislenih agencija i urada neće biti pomaka, tj. političari će samo slati sladunjave poruke o smanjenju kamata i slične a koje ustvari nemaju nikakav realni ekonomski i poslovni učinak. HAC je najočitiji primjer kako država upravlja svojom firmom.