Samo što nismo dosegli rekordnu blagdansku potrošnju od više od 12 milijardi kuna, koliko je za ovogodišnji prosinac procijenila Hrvatska gospodarska komora. No da se naši trgovci lakše odriču svojih marži i profita, ona bi – prisjetimo li se samo prekjučerašnjeg Boxing Daya u Britaniji i drugih zemljama Commonwealtha i slika ljudi natovarenih vrećicama koji pustoše dućane i robne kuće – sigurno bila i puno veća.
Ovako, preostaje samo nada da ćemo s jučerašnjim agresivnim natpisima domaćih trgovaca o početku zimskih sniženja od 50, pa i do 70% doista nešto i pronaći po najnižoj cijeni, a da zadovolji naša očekivanja i ukuse. A usto i popravi poslovično slab siječanj kada zapravo i nemamo puno za trošiti i držimo kako je svako sniženje ispod 70% udarac na zdrav razum koji nas tjera da se iznova preispitamo treba li nam baš ta haljina, cipele, sat, komad namještaja...
Po “čudo” u Graz
– Svake godine nadam se čudu. Kad počnu sniženja, ona su najčešće 30-ak posto i ne zanimaju me, a kad završavaju, mog broja obično više ni nema niti boje koju sam htjela. Jadno, ali istinito, čak i ako trgovcima preostane svega par artikala ili brojeva nečega, većina ih ni tada neće sniziti robu u bescjenje tako da radije nekoliko puta godišnje platim povratnu autobusnu kartu od 100-tinjak kuna do Graza. I kupnju obavim u tamošnjem Shopping Cityju Seiersberg koji ima više od 200 dućana, umjesto da obigravam po različitim šoping centrima po Zagrebu – kaže Gordana K. (podaci u redakciji), ističući kako je u Graz, a do njega voze već brojni hrvatski autoprijevoznici, najbolje ići četvrtkom kad je manja gužva.
Otkako se prije godinu dana u Grazu otvorio i Primark, pred kabinama za isprobavanje nije teško čekati ni sat vremena zna li se da se majice, čarape... i slično na sniženjima mogu naći i za samo nekoliko eura. A dok smo u Hrvatskoj željni natpisa poput onih u Londonu ili Grazu kako su “svi proizvodi upola cijene”, ne preostaje drugo nego da pričekamo da trgovci poput Nexta, Benettona, s’Olivera, Shoostera... debelo spuste svoje cijene i da se nakon šopinga osjećamo sretno, a ne posramljeno jer smo potrošili svoj novac.
Teško do zadovoljstva
– No zasad je to daleko od pravog zadovoljstva – kaže nam čelnik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske Igor Vujović, ističući kako u nas trgovci još uvijek ne shvaćaju kako su tu zbog potrošača, a ne potrošači zbog njih.
I dalje se, tvrdi on, cijene prije sniženja i rasprodaja uštimavaju, dižu pa spuštaju. Isti artikli nude se na akcijama, rasprodajama, sniženjima, između kojih se cijene vraćaju na staro, što se ne smije te je pitanje za milijunaša jesu li najavljeni popusti uopće popusti i koliki – ističe Vujović. A sve se to, naravno, na kraju odražava i na potrošnju – ili ljudi uopće ne kupuju ono što im ne treba, dok drugi misle da su predobro prošli ako su traperice koje su se prodavale za 1300 kuna kupili na sniženju za 500 kuna provukavši karticu na 24 rate, dok ih je taj trgovac kupio “na kile” za samo 100 kuna po komadu, tvrdi on.
– Kad bi potrošači kažnjavali trgovce koji im prodaju mačka u vreći, odnosno, bojkotirali ih, bilo bi drukčije – kaže on. No zna li se da profiti poznatih trgovaca odjećom i obućom u nas ipak rastu s rastom kupovne moći i optimizma potrošača, očito je da i ono što je sniženo 30-ak posto nalazi put do novčanika. Prvotni je zakon obvezivao trgovce da kod najave sniženja do 70% najmanje petinu robe u ponudi imaju toliko sniženu. No ta je obveza izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača iz 2015., na temelju kojeg je donesen i pravilnik kojim se uređuju sezonska sniženja, ukinuta, doznajemo u HGK. Preostaje tako samo da se potrošači nadaju kako će do 25. veljače, dokad mogu trajati zimska sniženja, naći nešto što će ih razveseliti. Ili čekaju i druge oblike popusta i pod određenim promotivnim nazivima, poput „zimske ponude“, akcijske prodaje... Uvijek je nešto sniženo, samo je pitanje ide li uz to poštena trgovačka praksa koju tek treba i zakonom propisati.
>> U trgovačkim centrima najčešće se kupuju 'špeceraj' i kućne potrepštine
>> Umjesto stampeda na dućane, popusti se love na internetu
Prava sniženje počinu od Karavanki prema sjeveru, sve niže je po onoj: što južnije to tužnije!