navigacija Hrvatska 42
Koliko zarađujemo

Diploma u bankama donosi 10 tisuća, a u obrazovanju 6 tisuća kn

Sveučilišna diploma najviše vrijedi u duhanskoj industriji, no ta branša zapošljava samo 146 osoba s visokom stručnom spremom

Foto: Tatjana Tadic/PD/PIXSELL

Hrvatska ima oko 220 tisuća zaposlenih s fakultetskom diplomom čija je prosječna neto plaća u 2014. bila 8138 kuna. Obrazovanje je djelatnost s najviše ljudi s visokom stručnom spremom – oko 61 tisuća zaposlenih, no njihove su plaće oko 2000 kuna niže od državnog prosjeka i bile su 6218 kuna.

Približno 15 tisuća fakultetski obrazovanih osoba u zdravstvu zarađivalo je 10.301 kunu, a oko 28 tisuća VSS službenika u javnoj upravi – 8127 kuna. Sveučilišna diploma najviše vrijedi u duhanskoj industriji – 14,2 tisuće kuna neto, no loša je stvar što ta branša zapošljava samo 146 osoba s VSS-om (podatak DZS-a o broju zaposlenih u 2013.).

Farmacija stručnjake plaća 12,7 tisuća kuna neto i njih je oko 1600 u cijeloj zemlji, jednako kao i zaposlenih u promidžbi i istraživanju tržišta čija je mjesečna neto plaća 11,8 tisuća kuna. Telekomunikacije tri tisuće svojih VSS stručnjaka mjesečno plaćaju oko 11 tisuća kuna.

Približno 13 tisuća zaposlenih s VSS-om u financijskoj industriji zarađuje 10,3 tisuće kuna, dok diploma najmanje vrijedi kod zaštitara – 5,5 tisuća kuna, koliko u prosjeku zarađuje tristotinjak VSS zaposlenih u zaštitarskim tvrtkama. Najnoviji podaci DZS-a o plaćama prema stupnju stručne spreme odnose se na primanja za 2014. i to samo za ljude koji su radili svih dvanaest mjeseci u toj godini u tvrtkama i javnim ustanovama (bez obrtnika i samostalnih profesija).

Višu stručnu spremu ima oko 89 tisuća zaposlenih, čija je prosječna plaća bila 6324 kune, pola milijuna radnika sa srednjom stručnom spremom zarađivalo je 4721 kunu, visokokvalificirani radnici (približno 17 tisuća osoba) 5967 kuna prosječne neto plaće, a najmanje su zarađivali NKV radnici – 3414 kn. Hrvatska ima oko 63 tisuće NKV radnika. Hrvatska gospodarska komora uočava da su prema prethodnoj godini najviše porasle neto plaće PKV (3,0%) i KV djelatnika (2,4%), dok je zabilježeno smanjenje plaća zaposlenih s visokom (-1,0%), višom (-0,6%) i nižom stručnom spremom (-1,1%).

– Tendencija smanjivanja plaće za visoku i višu stručnu spremu postoji u posljednje tri godine i dijelom je posljedica prilagodbe politike plaća kriznim okolnostima, a dijelom odraz situacije na tržištu rada na kojem znatan dio visokoobrazovanih kadrova ne uspijeva naći zaposlenje – prokomentirao je Savić iz HGK.

>> Kafića je previše, slijedimo svjetski trend i zarađujemo

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (4 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

21
Registracija
  • Ivan2706 Ivan2706

    25.04.2016 u 15:53h

    Vern je fakultet na razini večernje škole i većina ga firmi ozbiljno ne shvaća. Fakultet koji se završava samim tim što dođete na predavanja ne shvaćate valjda ozbiljnim fakultetom. Većinom ga upisuju djeca roditelja koja već imaju privatne poslove pa im je upad osiguran, a ima nešto i ekipe koja ne uspije upisati niti jedan ozbiljni fakultet pa roditelji skucaju pare za svog bisera ali takvi u pravilu od toga ništa nemaju... MareSmojeMatosic25.04.2016 u 14:42h Vazna cinjenica diploma hrvatskog fakulteta u bankama donosi 10 000 kn...Filozofskog...6 000 ali iz proracuna a diploma Vern-a ili kakvog americkog , kanadskog univerziteta u banci preko 15 000 plus bonusi....to je istina.
    10 91% 1
  • doktorica doktorica

    25.04.2016 u 15:14h

    kod nas i neki sa OŠ imaju veća primanja nego oni sa VSS ,ali su stranački "profilirani" imaju privilegije,dodatke,ili "mirovine"jer su ih umirovili budući nemaju škole....
    8 89% 1
  • Qwert2607 Qwert2607

    25.04.2016 u 16:49h

    Kad nema kriterija, srednjoskolski profesori koji predaju prirodoslovne predmete sa svim pripremama provjerama znanja imaju iste place kao ptofesori tjelesnog, glazbenog, likovnog,vjeronauka , etike itd. koji u slobodno vrjeme vode privatne poslove za pozamasne iznose. Svi ti predmeti bi trebali biti izborni da darovita djeca mogu odabrat hoce li se intezivno bavit sportom,glazbom likovnom umjetnoscu. Tako bi se nadoknadili sate pripreme kroz radionice i te bi lako upisali zeljeni fakultet. Kao i nastavu na svim tim jezicima za koje drzava placa da bi na kraju skolovanja mogli otic u svjet cisti prati ili posluzivati.
    4 80% 1
  • danho danho

    28.04.2016 u 12:58h

    ja sam u IT, sveukupno cca 4 god iskustva pa nemam taj prosjek VSS od 8 i nesto k neto...
    0 0% 0
  • dajkanmilijun

    25.04.2016 u 17:30h

    za predavanje učenicima do četvrtog razreda dovoljna je gimnazija a za predmetnu nastavu viših razreda je sasvim dovoljna viša škola.nego, eto....naš se narod voli titulirati i kititi bespotrebnim diplomama
    2 67% 1
  • nixass nixass

    25.04.2016 u 17:01h

    koji nakaradni sustav, umjesto da znanje donosi vecu placu, "manageri" se vode za papirom
    1 100% 0
Pregledaj sve komentare