Iako predviđeno Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. godine, uvođenje devetogodišnje osnovne škole više nije izvjesno.
Zaključak je to koji se nameće iz izjava ministra obrazovanja, znanosti i sporta Pave Barišića nakon sjednice Posebnog povjerenstva za provedbu Strategije.
Na sjednici održanoj u Banskim dvorima Povjerenstvo je o svojim rezultatima izvijestilo premijera Andreja Plenkovića, njegova predsjednica Dijana Vican novinare je nakon sjednice izvijestila da je razrađen detaljni akcijski plan za provedbu Strategije u pet područja. Naglasila je da je novi plan obuhvatio predškolski odgoj, koji je u prethodnom planu bio izostavljen.
Sada je ono dobilo svoje mjesto, s prioritetnom mjerom povećanja broja djece u predškolskim ustanovama i izgradnje tipskih vrtića, što bi do 2020. značilo da su sva naša djeca uključena u predškolski sustav odgoja i obrazovanja – kazala je Vican.
Odlučuje ekspertna skupina
Izvijestila je da su planom detaljno razrađene mjere cjeloživotnog učenja, uz zahtjev za svim suvremenim pismenostima, što Hrvatskoj ide u prilog i zbog otvaranja različitih europskih fondova. U osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju predviđen je nastavak cjelovite kurikularne reforme, bez ikakvih prekida u izradi novih kurikula.
– Naše je polazište bilo da ubrzamo procese, zbog čega smo raspisali i natječaj za ekspertnu radnu skupinu, da dok se napravi akcijski plan imamo skupinu koja to može nastaviti raditi – rekla je Vican. Naglasila je da kurikularne reforme ne može biti bez jednakih uvjeta za sve učenike i stvaranja nastavničkih kapaciteta i kompetencijskih standarda, odnosno standarda zanimanja i kvalifikacija za sve nastavnike. Kao jednu od ključnih mjera u ovoj godini navela je licenciranje ravnatelja i izradu mreže odgojno-obrazovnih ustanova, posebno strukovnih.
Novinare je zanimalo što će biti s uvođenjem devetogodišnje osnovne škole, a Barišić je odgovorio da je “još uvijek otvoreno pitanje je li riječ o devetogodišnjem obveznom obrazovanju ili obveznoj školi”. Kazao je da će o tome odlučiti ekspertna skupina, za koju je natječaj raspisan 7. travnja, a traje do sutra.
U akcijskom planu je predviđeno da će se razmotriti taj model i da će se provesti vrlo široka javna rasprava, ne samo stručna, nego rasprava na razini društva. Prvo je pitanje hoće li se govoriti o devetogodišnjem obveznom obrazovanju ili o devetogodišnjoj obveznoj školi. Za sada je formulacija “obvezno obrazovanje”, a pitanje je u kojem će pravcu ono ići, hoće li se ići rema predškoli ili će se povećavati broj obveznih razreda – kazao je Barišić.
U Njemačkoj trend 8 plus 4
Tumači da Hrvatska već ima devetogodišnje obvezno obrazovanje kroz predškolu u koju je sada uključeno 70 posto djece.
Njihov će se broj godišnje povećavati pet posto, a u 2020. u predškolu će biti uključeno 95 posto djece u Hrvatskoj, što je, kaže ministar, europski prosjek. Barišić tvrdi i da su trendovi u nekim zemljama EU, primjerice u Njemačkoj, vraćanje na 12-godišnje školovanje – osam godina osnovne i četiri godine srednje škole.
Iako u važećoj strategiji obrazovanja kao cilj stoji “devetogodišnji opće obvezni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje”, Barišić tvrdi da novi planovi ne odudaraju od Strategije.
>> Donosimo popis promjena na državnoj maturi
>> U Hrvatskoj se djeca i mladi svuda osim u školama susreću s naprednim tehnologijama i znanjima
Sta prica taj Barisic kaze u Njemackoj 12 godina i od toga 8 osnovne i 4 srednje.U Njemackoj se vec u 4 razredu odreduje u koju ce se dalje skolu ici ,u srednju ili u gimnaziju,ovisi o ocjenama,tako da sisi vec od petog razreda srednjoskolac ili gimnazijalac,a ako zelis poslije Abiture(moguce ostvariti samo pohadanjem gimnazije)studirati medicinu samo moguce uz Numerus clausus.