Posljednjih mjeseci, a pogotovo tjedana, javnost je bombardirana najavama koje će se sve novosti uvesti u škole. Voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić najavio je da će se već u sljedećoj, dakle 2016./17. školskoj godini uvesti opisne ocjene te eksperimentalno novi kurikulumi u 48 osnovnih i 12 srednjih škola. Godinu kasnije kurikularna reforma bi se intenzivnije uvodila, a krenulo bi se i s ukidanjem općeg uspjeha.
Priča pogrešno postavljena
No, paralelno s Jokićevim najavama planiranih promjena sve se više čuju procjene da to tako neće biti. Jer, u međuvremenu je došlo da promjene vlasti, a iako se svi naši sugovornici slažu da je reforma školstva nužna, nisu sigurni da je ono što nudi tim dr. Jokića najbolje rješenje. Neki od njih upozoravaju da o ponuđenim promjenama još nije provedena ni javna rasprava, da ne postoji ni jedan dokument osim, kako kažu “hrpe lijepih želja”.
– Javnosti se nameće stajalište da je reforma gotova, da je neupitna, da će zaživjeti, da je samo pitanje dana kad ćemo svi početi raditi po njoj i da će riješiti sve probleme našeg školstva. No to nije tako. Tko god poznaje naš obrazovni sustav, a da ne govorim o onima koji su dobro upućeni, zna da reforma u osnovi ne nudi realna, a pogotovo ne na obrazovnoj teoriji utemeljena rješenja - komentira prof. dr. Josip Burušić, stručnjak koji se godinama bavi problemima obrazovanja i čije se ime u dijelu prosvjetarskih krugova spominjalo među kandidatima za ministra obrazovanja.
Budućem ministru savjetuje da sagleda obrazovni sustav u cjelini. – Shvatit će da su ponuđena rješe-nja daleko od hrvatske stvarnosti. Mislim da kurikularna reforma nije napravljena kako treba. Ne, ovu reformu ne treba zadržati jer ne donosi suštinske nego samo prividne promjene – kategoričan je Burušić. HDZ-ov čovjek zadu-žen za obrazovanje Tomislav Đonlić podsjeća da su od početka upozoravali da je “cijela priča metodološki pogrešno postavljena, što može biti jako opasno”. – Zabrinuti smo jer nismo vidjeli ništa konkretno, a po informacijama kojima raspolažemo, a obraćaju nam se i pojedini članovi povjerenstava, kao i nastavnici iz škola, ne čini nam se da to ide u dobrom smjeru. Dapače, mislimo kako je spektakularno otpočeta reforma zapela na prvom koraku, kurikulumu – kaže Đonlić procje-njujući da će se u najboljem slu-čaju povjerenstva morati proširiti novim, relevantnim stručnjacima i napraviti revizija učinjenog.
Što želimo i kako to postići
Bivši ministar Radovan Fuchs smatra da se u kurikularnu re-formu išlo navratnanos. – Ne znam kako bismo mogli to podržati, ako ne znamo što se radi, osim onog što vidimo u medijima. Sve to mi se čini neozbiljno. Mislim da to nije dobro jer nema znanstvene podloge iz koje bi se vidjelo gdje smo, što želimo i kako ćemo to postići – komentira Fuchs naglašavajući da se paralelno s promjenama nastavnog plana i programa moralo definirati i školovanje budućih nastavnika.
Voditelj Strategije razvoja obrazovanja prof. dr. Neven Budak nema informacija što će se događati niti je o tome razgovarao s predstavnicima nove vlasti. I dok rasprave o tome što će biti s novom reformom traju, prema mišljenju mnogih, uz sve zamjerke, sreća je što imamo nastavni-ke koji znaju svoj posao i koji su obrazovali primjerice jednu Ivu Tolić, Ivicu Đikića, Marina Soljačića i druge koji postižu svjetski uspjeh.
>> Nije reforma, to bi bilo oduzimanje štednje građanima
700 i prva suplja reforma po redu. Stalno se nesto povrsno mijenja i time unisti i ono malo sto je valjalo, pa se onda radi nova suplja reforma i tako u krug. A rezultat je to da je nase skolstvo doslo na sramotno niske grane i da nasi ucenici i studenti nemaju pojma ni o cemu te da su nakon zavrsetka skolovanja polupismeni. Trziste rada dobiva jalovu radnu snagu bez ikakvih konkretnih stanja i strucnosti i zato je poslodavcima strahovito tesko naci kvalitetnog radnika. Na par strebera koji su postigli rezultat na nekom natjecanju se ne moze graditi slika o cijelom skolstvu jer oni su iznimke. Nase skolstvo je na dnu, obrazovni kadar nam je uglavnom los (lose obrazovan i bez ikakvih pedagoskih znanja) i mi zaista gadno tonemo, a dobrih naznaka i za minimalne pomake na bolje nema.