Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 66
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Idealna supruga

Branka Slaveska: Svijet piva se ubrzano mijenja, ono više nije samo piće za muškarce

24.12.2013., Almeria centar, Zagreb - Branka Slaveska, nova predsjednica Uprave Karlovacke pivovare.   Photo: Goran Jakus/PIXSELL
Foto: Goran Jakus/PIXSELL
1/2
27.08.2015.
u 23:00

Suprug čelnice Heineken Hrvatske kaže da ima idealnu ženu, onu koja voli i pije pivo, koja ga vodi na najbolje nogometne utakmice i koja gotovo nikada nije kod kuće

Da se sadašnja gospodarska kriza još pojača, u jedno ne treba sumnjati: pivo će se u nas i dalje piti. Najpopularniji napitak u Hrvata, zbog kojeg smo dospjeli i na svjetske top-liste, vrlo je atraktivan biznis na čijem su se tržištu našli doista najveći svjetski proizvođači. Iako se i stereotip o tome da je pivo piće za muškarce malo-pomalo mijenja, svejedno je zanimljivo da se na čelu jedne od najvećih, ali i najstarijih pivovara u Hrvatskoj nalazi jedna dama. Imenovanje Branke Slaveske na čelo Karlovačke pivovare prije dvije godine izazvalo je veliko zanimanje jer Karlovačka pivovara, današnji Heineken Hrvatska, drugi je najveći proizvođač piva u Hrvatskoj čije je tržište vjerojatno najkompetitivnije u regiji, možda i Europi. Zato je trebalo objeručke prihvatiti priliku da se s vodećom ženom hrvatskog pivarstva porazgovara, i to u odgovarajućem ambijentu karlovačkih Dana piva.

Završili ste strojarstvo, a završili ste u pićima?!

Po struci sam inženjer strojarstva, konstruktor automobila. Volim tehničke znanosti, željela sam to studirati, zanimala me hidrodinamika, mislila sam da ću jednom raditi u struci u nekoj razvijenoj zemlji poput Njemačke. Taj studij pomogao mi je da bolje razumijem velike i komplicirane sustave pa sam takvo razmišljanje prenijela i na ovo što radim danas. No odrasla sam uz pivovaru, svako jutro ustajala uz miris hmelja. Kad sam završila strojarstvo, tih se godina spominjalo da će u Makedoniju doći Audi, poslije se spominjala i Hrvatska, no došla je i kriza u toj industriji, a ja se nisam vidjela kao hostesa u salonu automobila. U međuvremenu vidjela sam oglas za trgovačkog putnika u pivovari, prijavila sam se i eto. Pivovara je u Makedoniji imala joint venture s Heinekenom, tako da sam stekla iskustvo rada i sa Coca-Colom. S vremenom sam s Heinekenom prošla sve segmente poslovanja u pivovari u Makedoniji, pa čak i konstrukciju nove varionice.

 Poslovni put također vam je zanimljiv, prošli ste Austriju, Rusiju, Bjelorusiju i sada ste u Hrvatskoj.

U jednom sam trenutku poželjela promjenu pa sam prešla u vinski biznis, otišla sam u Tikveš. Rad s vinima otvorio mi je nove perspektive jer vinari oko svojeg proizvoda grade priču, vino se prodaje na potpuno drugačiji način, konkurentnost je potpuno različita. Za mene je to bilo pravo otkriće. Ušla sam u jedan potpuno drugačiji svijet emocija, inovacija, raznolikosti u kojem proizvod ne možeš prodati ako o njemu ne znaš baš sve. Nakon toga je uslijedio poziv Heinekena za posao u Beču gdje sam postala regionalna rukovoditeljica za razvoj prodajnih kanala. Bilo je to novo iskustvo jer, za razliku od Makedonije, u Austriji je tržište piva bilo već dosta razvijeno pa sam učila o tome što sve pivo može biti.

 Gdje je bilo najzanimljivije?

Svaka zemlja ima svoje draži i karakteristike, npr. ne očekujete da bi vam neko tržište poput Bjelorusije moglo pružiti dinamično iskustvo. A baš tamo, i u Rusiji, raj je za svakog proizvođača i prodavača. Svaki proizvod tamo doista ima svojeg kupca. Oni su vrlo educirani kupci, dobro znaju koje piće ide s kojom hranom, kada se koje piće pije i kako. Cjenovna je politika vrlo utemeljena, potrošač ne naginje nužno jeftinijemu iako paze na cijenu... Tamošnji kupac u pivu ili vinu traži svoj svijet, zna koji novac ima za to i sigurno će ga dobro potrošiti. U nekim slučajevima znat će više o proizvodu od stanovnika zemlje iz koje to pivo ili vino dolazi.

 Nije li pivarstvo ipak posao za muškarce?

Donedavno se doista tako mislilo. No pivo nije isključivo muško piće. Da bi se prodalo pivo danas, treba imati daleko više mašte. Nastojimo slušati želje potrošača i ponuditi im raznolikost pa tako imamo i posebna piva, radlere, bezalkoholne brendove, međunarodne brendove poput Heinekena, Amstel Premium Pilsenera, Desperadosa... Svijet piva se mijenja, ali ono je možda zadnje pravo prirodno piće, a to je ono što se danas jako traži. To smo prepoznali, na to se posebno pazi u proizvodnji. U konačnici, nije previše bitno tko je osoba koja stoji iza svega.

Hrvatsko je tržište izuzetno zahtjevno.

Hrvatsko pivsko tržište vrlo je kompetitivno. Ističemo se po kvaliteti. U našim proizvodima nema konzervansa, umjetnih boja ni sladila, sirovina GMO podrijetla, ni aspartama ili sličnih dodataka. Trudimo se održati maksimalnu kvalitetu, a svi naši dobavljači moraju biti certificirani. Razlikujemo se i po tome što na deklaraciji navodimo sve sastojke naših proizvoda – što je više od onoga propisanog zakonom. Heineken je ne globalnoj razini napravio strategiju 2020 prema kojoj će se i dalje tako raditi: transparentno i uz stalno smanjenje potrošnje energije i vode. Osnovna je strategija i dalje biti globalni pivski brend. Trenutačno smo prisutni u gotovo svakoj zemlji svijeta, a zanimljivo je da se proizvodi u samo 15 zemalja zbog jedinstvenog procesa proizvodnje. Uz to, ako je nekad industrijsko pivo značilo doslovno to, industriju, onda ono danas znači garanciju postojanosti kvalitete. Sada se i Amstel Premium Pilsener proizvodi u Hrvatskoj, u Karlovcu, a za prilagodbu proizvodnog procesa i dobivanje licencije trebalo je godinu dana.

Objavili ste da odnedavno u svojim pivima koristite samo sastojke proizvedene u Hrvatskoj. Moram priznati da sam bio pomalo skeptičan.

Slad, koji koristimo za Karlovačko, napravljen je od ječma proizvedenog u Hrvatskoj, a naše je dobavljače odobrio Heineken koji redovito provodi kontrole njihovih procesa proizvodnje i kvalitete finalnog proizvoda. Apelirali smo na institucije da stimuliraju i ohrabruju proizvodnju ječma jer Hrvatska, kao zemlja s dosta nezaposlenih, ima prostora za to. Iako nema čvrstih garancija, kao što ih nema ni u jednom drugom poslu, takva proizvodnja ima šanse da uspije. Od polja se ne bi trebalo bježati.

Bili ste u Amsterdamu u centrali, družili se s obitelji Heineken?

Na žalost, nisam upoznala gospodina Freddyja. On je preminuo prije nego što sam prvi put posjetila Amsterdam, a kad sam radila u Beču, on je već bio ozbiljno bolestan. Svake godine direktori Heinekenovih pivovara iz cijelog svijeta ručaju s njegovom kćeri, a članovi obitelji Heineken mogu se sresti i na finalima Lige prvaka, koju Heineken sponzorira. To su vrlo jednostavni ljudi, druže se sa svima iako su među deset najbogatijih obitelji u Europi. U našem razgovoru tema je bila Hrvatska jer su bili ovdje na krstarenju.

 Imate obitelj, suprug je iz Italije, adresa vam je u Rimu. Stignete li sve?

Za napredovanje u međunarodnom okruženju nužan je boravak i rad u inozemstvu, no ja sam prilagodljiva i spremna na promjene. To je vrlo uzbudljivo i zanimljivo, ali ponekad nije lako, pogotovo kada imate dijete. Moj sin, koji ima četiri godine, putuje sa mnom: prošao je već 11 država i govori tri jezika – s mamom i tatom talijanski, s bakom iz Skoplja makedonski, a u vrtiću engleski. Zbog prirode posla moja obitelj ponekad nije zajedno onoliko koliko bih to željela. Moj muž kaže da ima najbolju ženu na svijetu: onu koja voli i pije pivo, ide s njim na nogomet i gotovo nikada nije kod kuće. Nemamo se ni vremena posvaditi. Volim putovati pa svaki slobodni zajednički trenutak iskoristimo da nekamo odemo – na koncerte ili utakmice, često u zemlje koje su vezane za pivsku kulturu.

 Iz Makedonije ste gdje se sada događaju prilično ružne stvari.

Zbilja je teško gledati nemoćne ljude kako bježe pred ratnim strahotama. Ovdje se ne radi o situaciji u kojoj se našla samo Makedonija, nego o problemu s kojim se suočavaju druge zemlje u okruženju, pa i cijela Europa. Na žalost, situacija je prilično kaotična. Mislim da nitko od izbjeglica ne bi trebao imati ništa protiv evidentiranja, a razumijem i potrebu da se zbog sigurnosti građana Makedonije spriječe nekontrolirani ulasci u zemlju. Makedonci su iznimno ponosan narod koji se kroz povijest dugo borio za svoju nezavisnost. No isto su tako uvijek spremni pomoći drugima u nevolji. Ne tako davno Makedonija je prihvatila više stotina tisuća izbjeglica s Kosova koji su dobili državljanstvo jer se nisu smjeli vratiti u svoju zemlju. Tako da Makedonija dobro zna što je izbjeglička kriza.

>>Branka Slaveska: Svijet piva se ubrzano mijenja, ono više nije samo piće za muškarce

>>Odrasla je uz miris hmelja, a danas je šefica u muškom svijetu!

Komentara 2

SO
Soljženicin
23:11 27.08.2015.

rekllllaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaame

TH
thekurcula
23:17 27.08.2015.

Pa kad voli pivo zašto pije Heiniken? Ili ona samo Heiniken prodaje a pije nešto drugo?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije