Pacijent s karcinomom u terminalnoj fazi predao je bitku s bolesti i samo šutio. Obitelj je svakodnevno dolazila, no posjeti su bili mučni i teški. Terapeut je počeo s njim terapiju umjetnosti, tako da pacijent crta razne prizore iz svog života.
Vrlo brzo tugu i mučaljivost zamijenilo je prisjećanje na lijepe trenutke. Obitelj se pridružila i zajedno su počeli evocirati uspomene na sretne, komične, uzbudljive, dirljive i neobične priče iz zajedničke prošlosti, a oboljeli ih je sve prenosio na papir. Kad je umro, obitelj je objavila knjigu s njegovim crtežima.
Dok traje poliklinička obrada
Primjer je to iz američke bolnice koji govori o značenju terapije umjetnošću na bolesnike, ali znaju to u Klinici za tumore KBC-a “Sestre milosrdnice” gdje je skupina entuzijasta s osjećajem za umjetnost započela svoju terapiju umjetnošću. Kroz bolničku galeriju provela nas je bacc. Ivanka Herman, glavna inženjerka Kliničke jedinice za onkološku radiologiju: na zidovima umjetničke slike, u hodnicima, ordinacijama i laboratorijima murali koje profesori likovne akademije dovršavaju vikendima, knjižnica u koju se knjige poklanjaju i iz nje odnose, ugodan boravak sa žutim foteljama uz staklenu stijenu koja gleda na unutarnji vrt. Upravo osobni afinitet I. Herman prema umjetnosti i njezina suradnja s likovnjacima inspirirali su doktore.
– U svjetskim bolnicama prepoznat je blagotvoran učinak umjetnosti na bolesnike, ona smanjuje stres, poboljšava imunitet i reakciju na terapiju, pa smo htjeli napraviti prostore u bolnici u kojima će ljudi koliko-toliko ugodno boraviti i ne razmišljati toliko o razlogu zašto su tu dok primaju terapiju, u dnevnoj su bolnici ili na polikliničkoj obradi. Objedinili smo ovih dana sve skupa u Centar za umjetnost i medicinu, riječ je o tome da ljudi iz više specijalnosti daju dio svog radnog vremena i svoje kontakte – u dahu nam je ispričala dr. Iva Kirac, kirurška onkologinja, prije no što je odjurila u operacijsku dvoranu.
Pomaže i glazba, gluma...
– Ima oduševljenih pacijenata, a nekima nije do toga pa prigovaraju, ali mislim da će s vremenom i njihova svijest proraditi. Neki nude i svoje radove – kaže I. Herman te ističe da terapija ne podrazumijeva samo likovnost već to može biti i muzikoterapija, gluma i drugo.
Ovih dana u Klinici boravi dr. Iva Fattorini, koja se bavi integracijom umjetnosti i medicine. Radila je u Arts&Medicine Institute at Cleveland Clinic, a sada na tom konceptu surađuje s bolnicama diljem svijeta. Terapija umjetnosti nije rezervirana za onkologiju – funkcionira u psihijatriji, pedijatriji, neurologiji... Ispričala nam je američki slučaj s početka teksta, a koliko je “art medicine” korisna za pacijenta, obitelj, zdravstvo i društvo u cjelini, kaže: – Ona primarno ovisi o entuzijazmu ljudi koji vjeruju da ljudski um, emocije igraju strašno veliku ulogu u liječenju. Bolest i smrt dio su naših života i važno je s dignitetom pristupiti ljudima koji su bolesni, a ne gurati ih od sebe. Medicina je svuda u svijetu prilično dehumanizirana, ne krivnjom ljudi, nego sistema, samo 16 posto vremena liječničko osoblje posvećuje komunikaciji s pacijentom. Umjetnost je odličan alat da medicinu rehumaniziramo!
>>Kreativnost Jelene Perković prepoznala i Jana
>>Nastavak povijesne avangardne igre dio programa 'Umjetnik na odmoru'
