Do posla od tri milijarde eura kojim bi se znatno smanjio javni dug, monetizacije autocesta, ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišu Hajdaša Dončića dijeli šest mjeseci i jedan potencijalni referendum. Nezavisni cestarski sindikat najavio je da će od 10. listopada početi prikupljati potpise građana za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta, a šef sindikata Mijat Stanić vjeruje u uspjeh jer su ankete pokazale da je 60 do 70 posto građana protiv koncesioniranja autocesta.
Stabilan interes
Sindikalna akcija u tijeku procesa mogla bi ugroziti zasad stabilan interes potencijalnih koncesionara. Neslužbeno smo iz njihovih krugova doznali da su spremni platiti tri milijarde eura za autoceste dobiju li infrastrukturu na raspolaganje na 40 godina i dulje. Kraća koncesija značila bi automatski i manji novac. Ipak interes je zasad načelan jer se iščekuje nacrt koncesijskog ugovora. Tek kad ga tvrtka Shearman & Sterling, koja je angažirala odvjetničko društvo Hanžeković i partneri da joj pomogne, završi znat će se precizno što se prodaje i na koliko vremena. Nacrt koncesijskog ugovora mora biti gotov do 15. rujna jer ga tada, kako nam je objasnio resorni ministar Hajdaš Dončić, Ministarstvo namjerava poslati na uvid potencijalnim koncesionarima. Ministar potvrđuje da su koncesiju spremni produljiti i na 40 godina, a pojašnjava i da država garantira koncesionaru postojeći promet po autocestama i prihod na temelju njega, i to po modelu subvencioniranog zajma, a nikako novcem. Također tvrdi i da će radnici imati iste uvjete rada tri do pet godina nakon potpisivanja ugovora o koncesiji.
– Odustajanje od monetizacije imalo bi tragične posljedice za javne financije i gubitak za cijelo društvo. To je korak prema bankrotu – jasan je Hajdaš Dončić koji ističe da se Hrvatske autoceste niti Autocesta Rijeka - Zagreb više ne smiju zaduživati jer upravljaju cestama na kojima se naplaćuje cestarina pa je državno jamstvo za te tvrtke, prema pravilima Europske unije, nedopuštena potpora. Na tim je tvrtkama registrirano četiri milijarde eura duga, koji s kamatama koje će se obračunavati sve do 2038., kada na naplatu stiže i zadnja rata kredita za autoceste, raste na otprilike 8 milijardi eura, što je za državu neodrživo.
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Katastrofalan posao
O koncesioniranju autocesta ovisi i kredit za restrukturiranje HAC-a težak milijardu eura, koji bi Europska komisija mogla odobriti Hrvatskoj uz iznimno povoljne uvjete, što bi riješilo problem dijela duga koji neće biti namiren novcem dobivenim od monetizacije. Ipak, svi ti argumenti nisu dovoljni da razuvjere sindikate u mišljenju da je posao iznajmljivanja autocesta loš i da ga treba zaustaviti.
– Ako ministar misli da je katastrofa da se zaustavi proces monetizacije, mi mislimo da je katastrofa da se taj proces nastavi. Mišljenje ministra koji je dio najgore Vlade u povijesti Hrvatske nije presudno. Vlada je to koja zbog nedostatka ideja gura jednu generaciju u ropski položaj – oštar je Mijat Stanić.
Ne boji se da će ga u namjeri pokretanja referenduma protiv koncesioniranja autocesta zaustaviti izmjene Zakona o referendumu jer vjeruje da će se civilno društvo izboriti za zakon koji garantira demokraciju i slobodu mišljenja. Kao aktivist upozorava da je ovo prvi pokušaj koncesioniranja u kojem Vlada ne zna točnu cijenu koncesije, što ostavlja prostor za korupciju. Raspon očekivanih prihoda od 2,7 do 3,2 milijarde eura, upozorava Stanić, otvara mogućnost najveće korupcije u Hrvatskoj jer je 500 milijuna eura, kaže, ostavljeno u sivoj zoni.
Hoće li se autoceste iznajmiti ili ne politička je odluka o kojoj će odlučiti ili narod ili politika, ali je činjenica da se s tri milijarde eura, odnosno 23 milijarde kuna u ovom trenutku može otplatiti više od 10 posto državnog duga.
Ostavka crvena bando ostavka, a ne sve prodati u bescijenje za ostati koji mjesec duze na parazitiranju. Odgovorni I posteni daju ostavke kadne ide