Najmanji ECMO aparat na svijetu, tehnike izvantjelesne membranske oksigenacije, koji podržava cirkulaciju i respiraciju izvan tijela, posljednja je riječ tehnologije, a spašava živote iznimno teškim bolesnicima.
HZZO-u uštedjeli 2 mil. €
Klinika za kardijalnu kirurgiju zagrebačkog KBC-a u prvoj je grupi medicinskih centara u svijetu u koju, nakon što je testiran, za samo koji dan stiže aparat, i to iz prve tvorničke serije za kliničko korištenje. Aparat, umjetno srce i umjetna pluća, težak je samo devet kilograma, omogućuje pacijentu da bez rada vlastitoga srca i pluća živi do trideset dana, a bolesnik i liječnici dobivaju dragocjeno vrijeme za daljnje liječenje. Vrijednost toga iznimno sofisticiranog ECMO aparata je oko 40.000 eura, a red za njega je golem, broji se i nekoliko stotina narudžbi. Činjenica da ga je među prvima dobila kardijalna kirurgija na Rebru govori o kvaliteti naših liječnika.
>>Najmanji ECMO aparat na svijetu za izvantjelesnu cirkulaciju i respiraciju
– Svaka nova tehnologija vrlo je osjetljiva i ako se primjenjuje na pogrešan način, rezultati mogu biti loši i kompromitirajući za cijeli koncept liječenja – objašnjava prof. dr. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju na Rebru.
Naglašava da je aparat namijenjen pacijentima kod kojih nakon kardiokirurške operacije dolazi do naglog pogoršanja i kojima je indicirana transplantacija.
Velika skupina su i kardiološki bolesnici s cirkulacijskim zatajenjem. Aparat će gotovo doslovno oživjeti bolesnika koji će se kasnije dalje liječiti. Riječ je, dakle, o teškim zdravstvenim stanjima kada se bolesnik mora zbrinuti u minutama, a upravo to omogućuje jednostavnost primjene aparata.
A da je Klinika za kardijalnu kirurgiju na Rebru najveća među šest centara u Hrvatskoj, govore i brojke. Sljedeći tjedan obavit će se 800. operacija na srcu ove godine! Klinika je ekskluzivna u nas po svom pedijatrijskom programu i čak 20 posto od ukupnog programa odnosi se na dječju kardijalnu kirurgiju.
– Obavili smo 150 operacija urođenih srčanih pogreška uglavnom kod male djece te dijela odraslih pacijenata koji iz raznih razloga nisu operirani prije. U Hrvatskoj bi, inače, trebalo 200 novih srčanih operacija djece svake godine – kaže nam prof. dr. Darko Anić, pročelnik Odjela za kirurgiju prirođenih srčanih pogrešaka, koji ima ekipu od tri dječja kirurga, a s čijim se povratkom na Rebro, prije nešto više od godinu dana, program pedijatrijske kardiokirurgije počeo intenzivno razvijati.
– Do sada se u inozemstvu operiralo oko 150 naše djece s prirođenim srčanim manama, a ove smo godine mi operirali toliko djece. I ako je najniža cijena po operaciji u inozemstvu 30.000 eura, za veći broj operacija koje smo obavili ovdje, HZZO-u smo ove godine uštedjeli više od dva milijuna eura. Najkompliciranije slučajeve još šaljemo u inozemstvo, prije svega one koji su liječenje započeli vani. Ali ako se u dječju kardijalnu kirurgiju bude ulagalo kao u proteklo vrijeme, nijedno dijete neće morati u inozemstvo – ističe prof. Anić.
– O kompleksnosti, zahtjevnosti i suptilnosti pedijatrijske kardiokirurgije najbolje govori podatak da medicina poznaje čak 150 prirođenih srčanih mana i 200 vrsta operacija – kaže prof. Anić.
Stanice mozga sazrijevaju još šest tjedana nakon rođenja, kod male djece drukčiji je odnos srca i pluća, velike krvne žile milimetarske su veličine... Srećom, većini se djece može pomoći samo jednom operacijom pa rastu, žive i razvijaju se poput zdrave djece.
– Rezultati su nam doista fantastični. Vjerovali ili ne, smrtnost kod tzv. elektivnih, dakle, “hladnih” zahvata nam je nula posto.
Međunarodni kriteriji
Pedeset posto operiranih pacijenata mlađe je od godinu dana. Moj najmanji pacijent težio je samo 800 grama, a najmlađi je bio star samo nekoliko sati – kaže prof. Anić. A prof. Biočina izdvaja da su i u kardiokirurgiji odraslih rezultati bolji od očekivanih. Naime, prema analizi operacija od 1. siječnja 2009. do 30. rujna 2010. – prema međunarodnim kriterijima – tzv. apsolutna 30-dnevna smrtnost je 4,55 posto, a očekivana 5,54 posto, što znači da je smrtnost 16 posto manja od očekivane.
– Na posljednjoj sjednici Hrvatskog društva za kardiotorakalnu kirurgiju osnovali smo povjerenstvo za prikupljanje i analizu podataka u koje su ušli predstavnici svih kardiokirurških centara. Vjerujem da će svi prihvatiti da podatke prikupljamo i analiziramo po objektivnim međunarodnim kriterijima i mislim da smo učinili prvi korak prema tome da dio podataka postane javno dostupan, da nam stručni rezultati budu jasni, međunarodno usporedivi, ali i mjerilo za vrednovanje osobnih rezultata – zaključuje prof. Biočina.
lagano postajemo roboti!! covjek zivi bez srca i pluca 30 dana za koju godinu ce ugraditi tu stvar u njega i pici!!